Tim NASA-inih raketnih naučnika razvija autonomne podvodne robote koji mogu ići tamo gdje ljudi ne mogu, duboko ispod ogromnih ledenih ploča Antarktike.
Zadatak robota je bolje razumjeti koliko se brzo led otapa – i koliko brzo bi to moglo uzrokovati katastrofalan porast nivoa mora.
U martu su naučnici iz NASA-inog Laboratorija za mlazni pogon spustili cilindričnog robota u ledene vode Beaufortovog mora sjeverno od Aljaske kako bi prikupili podatke na 30 metara dubine. Bio je to prvi korak u projektu ‘IceNode’.
Konačni cilj je pustiti flotu ovih robota na Antarktiku, koji će se uhvatiti za led i snimati podatke tokom dugih razdoblja na jednom od najnepristupačnijih mjesta na Zemlji.
Postoji hitna potreba za boljim razumijevanjem ovog udaljenog, izoliranog kontinenta; ono što se ovdje događa ima globalne implikacije.
Mnoštvo nedavnih istraživanja sugerira da bi se led na Antarktiku mogao otapati na zabrinjavajuće nove načine, što znači da bi prognoza porasta razine mora mogla biti znatno podcijenjena.
Ako bi se ledeni pokrivač Antarktike potpuno otopio, to bi uzrokovalo globalni porast razine mora od oko 60 metara — što bi značilo potpunu katastrofu za obalne zajednice.
Naučnici posebno žele razumjeti šta se događa s ledenim pločama Antarktike, ogromnim pločama plutajućeg leda koje strše u okean i predstavljaju važnu odbranu od porasta razine mora, djelujući kao čep za zadržavanje ledenjaka na kopnu.
“Linija prizemljenja” – tačka na kojoj se ledenjak diže s morskog dna i postaje ledena polica – mjesto je gdje se možda događa najbrže otapanje, jer topla okeanska voda izjeda led s donje strane.
No bilo je iznimno teško dobiti detaljan uvid u liniju uzemljenja u opasnom antarktičkom krajoliku.
“Godinama smo razmišljali o tome kako prevladati ove tehnološke i logističke izazove i mislimo da smo pronašli način”, rekao je Ian Fenty, klimatski naučnik u JPL-u i voditelj neuke u IceNodeu.
NASA-in plan pušta oko 10 IceNode robota, svaki oko 2,5 metara dugačak i 25 centimetara u promjeru, u vodu iz bušotine u ledu ili s broda kraj obale. Nemaju pogon, ali će jahati okeanskim strujama, usmjerenim posebnim softverom, do svog odredišta na Antarktiku gdje će aktivirati svoj “stajni trap” – tri noge koje izviru i pričvršćuju se za led.
Kada budu postavljeni, njihovi senzori će pratiti koliko brzo toplija, slana okeanska voda otapa led, kao i koliko brzo tone hladna otopljena voda.
Flota bi mogla raditi do godinu dana, prikupljajući podatke kroz godišnja doba, rekla je NASA.
Nakon što završe s praćenjem, roboti će se odvojiti od leda, otplutati na površinu okeana i slati podatke putem satelita. Ti se podaci zatim mogu unijeti u računalne modele kako bi se poboljšala tačnost projekcija porasta razine mora.
“Ovi su roboti platforma za dovođenje naučnih instrumenata na najteže dostupna mjesta na Zemlji”, rekao je Paul Glick, inženjer robotike JPL-a i glavni istraživač IceNodea.
Tim je trenutačno usredotočen na razvoj tehničkih sposobnosti robota i planirano je još testiranja. Trenutačno ne postoji tačan vremenski raspored kada će biti raspoređeni na Antarktiku, rekao je Glick za CNN, “ali idealno bismo voljeli da to bude što je prije moguće.”
Za gledanje ispod antarktičkog leda već su se koristili roboti. Nedavni istraživački projekt koristio je robota poput torpeda nazvanog Icefin, daljinski upravljano vozilo koje je bilježilo informacije o okeanskoj toplini, slanosti i strujama.
Ali tamo gdje je Icefin uključivao pogonski sustav i ostao spojen na privezak, preko kojeg je bio kontroliran i mogao slati podatke, IceNodes će biti potpuno autonoman.
Oba sustava se međusobno nadopunjuju, rekao je Rob Larter, morski geofizičar pri British Antarctic Survey, koji je bio dio istraživačkog projekta koji koristi Icefin.
Tamo gdje Icefin može objaviti podatke u stvarnom vremenu, implementacije su ograničene koliko dugo se bušotina može držati otvorenom prije nego što se zamrzne, obično nekoliko dana. IceNodes će moći prikupljati podatke tokom puno dužih razdoblja, ali ih neće prenositi dok njegova misija ne završi.
Implementacija obaju strojeva izazovna je i uključuje znatan rizik za sofisticiranu opremu, rekao je Larter za CNN, “ali takvi inovativni pristupi i preuzimanje rizika potrebni su da bismo saznali više o kritičnom skrivenom svijetu ispod ledenih polica.”
Izraženi stavovi i mišljenja u tekstovima su isključivo autorski i ne odražavaju nužno stavove uredništva ili vlasnika Balkan X portala.
