Izraelskom premijeru prijeti nova politička kriza. Opozicija želi preuzeti kontrolu nad Knessetom, pokrenuti istrage i usvojiti zakonske promjene koje bi mogle direktno utjecati na njegovu političku budućnost.
Politička scena Izraela ulazi u novu fazu neizvjesnosti nakon parlamentarnih izbora na kojima nijedan politički blok nije osvojio dovoljno mandata za samostalno formiranje vlade. Benjamin Netanyahu suočava se s ozbiljnim izazovom, dok opozicione stranke pokušavaju udružiti snage i preuzeti kontrolu nad Knessetom, izraelskim parlamentom.
Prema preliminarnim rezultatima, Netanyahuov politički blok osvojio je 53 od ukupno 120 zastupničkih mjesta, opozicija 48, dok arapske stranke imaju 19 mandata. Za formiranje parlamentarne većine potrebno je najmanje 61 zastupničko mjesto.
Takav raspored snaga otvara prostor za političke pregovore, ali i za pokušaj opozicije da kroz zajedničko djelovanje preuzme ključne parlamentarne funkcije.
Prema pisanju izraelskog portala Walla, opozicioni lideri planiraju sastanak na kojem bi trebali usaglasiti naredne korake. Među učesnicima se očekuju Yair Lapid iz stranke Yesh Atid, Gadi Eisenkot iz stranke Yashar, Avigdor Lieberman iz Yisrael Beiteinua i Yair Golan iz Demokrata.
**OPOZICIJA ŽELI PREUZETI KONTROLU NAD PARLAMENTOM**
Posebno važan datum je 10. novembar, kada bi novoizabrani zastupnici trebali položiti zakletvu. Opozicija namjerava pokušati smijeniti predsjednika Knesseta Amira Ohanu, člana Netanyahuovog Likuda, i na njegovo mjesto postaviti kandidata kojeg bi zajednički podržale opozicione stranke.
Među mogućim kandidatima spominju se Gadi Eisenkot, Yair Lapid i Oded Forer.
Preuzimanje predsjedničke funkcije u parlamentu opozicija vidi kao važan korak ka većem utjecaju na zakonodavni proces, posebno u periodu pregovora o formiranju nove vlade.
Jedan od prioriteta jeste uspostavljanje zvanične istražne komisije koja bi ispitala okolnosti napada Hamasa od 7. oktobra 2023. godine, kao i propuste izraelskih institucija koji su prethodili tom napadu.
Na stolu je i prijedlog zakona kojim bi se osobama protiv kojih se vode krivični postupci zabranilo formiranje vlade, čak i prije donošenja pravosnažne sudske presude.
Ovakva inicijativa mogla bi imati direktne političke posljedice po Netanyahua, kojem se u Izraelu sudi u predmetima povezanim s korupcijom, uključujući optužbe za mito, prevaru i zloupotrebu povjerenja.
**NETANYAHU POD SVE VEĆIM POLITIČKIM PRITISKOM**
Opozicioni lider Gadi Eisenkot ranije je više puta poručio da neće ulaziti u vladu koju predvodi Netanyahu, čak ni u slučaju dogovora o podjeli vlasti ili rotaciji na premijerskoj funkciji.
Prema informacijama koje prenosi Walla, Eisenkot je spreman prihvatiti mandat za pokušaj formiranja vlade ukoliko mu takva mogućnost bude ponuđena nakon konsultacija s izraelskim predsjednikom Isaacom Herzogom, koje bi trebale početi 4. novembra.
Ipak, opozicija se suočava s ozbiljnim izazovom. Za preuzimanje kontrole nad parlamentom potrebno je osigurati dovoljan broj glasova i postići dogovor o zajedničkom kandidatu.
Netanyahu predvodi koaliciju desničarskih i krajnje desničarskih stranaka od kraja 2022. godine, a nova raspodjela mandata dodatno komplikuje njegovu političku poziciju.
Uz unutrašnje političke probleme, izraelski premijer suočava se i s međunarodnim pravnim pritiskom. Međunarodni krivični sud izdao je 2024. godine nalog za njegovo hapšenje zbog osnovane sumnje za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti povezane s ratom u Pojasu Gaze.
Pred Izraelom je tako nova politička bitka koja se ne vodi samo oko sastava buduće vlade. U središtu sukoba nalaze se kontrola parlamenta, odgovornost za sigurnosne propuste, moguće zakonske promjene i sudski postupci koji bi mogli imati dalekosežne posljedice po Netanyahuovu političku budućnost.
Borba za Knesset mogla bi postati presudna za opstanak Netanyahuove političke moći.
