LIDERI PRELOMILI
Šta ako Amerika napusti NATO: Evropa ubrzano sprema „Plan B“ za Alijansu, više ne vjeruju Washingtonu
Prema najnovijoj analizi američkog lista The Wall Street Journal (WSJ), u Evropi sve više raste podrška rezervnom planu koji bi osigurao da se kontinent može samostalno braniti koristeći postojeće vojne strukture NATO-a, u slučaju da Sjedinjene Američke Države napuste alijansu.
Plan, koji neki zvaničnici već neformalno nazivaju „Evropski NATO“, dobio je snažan zamah nakon što je naišao na odobrenje Njemačke, zemlje koja se dugo protivila ideji samostalnog evropskog vojnog djelovanja.
Zvaničnici koji rade na ovim planovima nastoje postaviti više Evropljana u ključne komandne uloge alijanse i dopuniti američke vojne kapacitete vlastitim. Kako prenosi WSJ, ovi planovi se za sada razvijaju neformalno, kroz diskusije na marginama i radne večere u krugovima NATO-a.
Cilj nije stvaranje rivala trenutnoj alijansi, već očuvanje odvraćanja Rusije, operativnog kontinuiteta i nuklearnog kredibiliteta, čak i u scenariju u kojem bi Washington povukao svoje snage ili odbio braniti Evropu, čime je predsjednik Donald Trump već prijetio.
Planovi, koji su začeti prošle godine, odražavaju duboku zabrinutost Evrope u vezi s pouzdanošću SAD-a. Situacija je eskalirala nakon što je Trump zaprijetio zauzimanjem Grenlanda od Danske, a dodatnu hitnost dobila je usljed odbijanja Evrope da podrži američki rat u Iranu.
Ključni pokretač ovih promjena je veliki politički zaokret u Berlinu. Decenijama se Njemačka opirala pozivima, koje je uglavnom predvodila Francuska, za većom evropskom suverenošću u odbrani, preferirajući Ameriku kao ultimativnog garanta sigurnosti. Međutim, prema izvorima WSJ-a, ta paradigma se sada mijenja pod vodstvom njemačkog kancelara Friedrich Merza, i to zbog ozbiljnih sumnji u američku pouzdanost tokom Trumpovog mandata, ali i nakon njega.
Merz je počeo preispitivati dugogodišnje stavove nakon što je zaključio da je Trump spreman napustiti Ukrajinu, te da američku politiku unutar NATO-a više ne vode jasne vrijednosti. Njemački ministar odbrane Boris Pistorius naglasio je da NATO ostaje „nezamjenjiv“, ali je dodao: „Jasno je da mi Evropljani moramo preuzeti više odgovornosti za našu odbranu, i to upravo radimo. NATO mora postati više evropski kako bi ostao transatlantski.“
Trumpove prijetnje i evropski odgovor
Evropljani sada pokušavaju preuzeti dio tereta koji je Trump dugo zahtijevao. Generalni sekretar NATO-a Mark Rutte nedavno je izjavio da će alijansa biti „više predvođena Evropom“.
Ipak, razlika je u tome što Evropljani sada poduzimaju korake samoinicijativno, potaknuti Trumpovim rastućim neprijateljstvom, a ne američkim ohrabrivanjem. Trump je nedavno evropske saveznike nazvao „kukavicama“, a NATO „tigrom od papira“, dodavši da to „zna i ruski predsjednik Vladimir Putin“.
Finski predsjednik Alexander Stubb, jedan od rijetkih evropskih lidera s bliskim odnosom s Trumpom i čelnik države s najdužom granicom s Rusijom, potvrdio je da je proces prebacivanja tereta u toku. Nakon što je Trump zaprijetio napuštanjem NATO-a zbog izostanka podrške njegovoj kampanji u Iranu, Stubb ga je odmah nazvao kako bi ga obavijestio o evropskim planovima.
„Osnovna poruka našim američkim prijateljima je da je, nakon svih ovih decenija, vrijeme da Evropa preuzme više odgovornosti za vlastitu sigurnost i odbranu“, izjavio je Stubb za WSJ, dodavši da je ključno da se ovaj proces odvija na kontrolisan način, a ne naglim povlačenjem SAD-a.
Obavezni vojni rok i proizvodnja naoružanja
S obzirom na to da je komandna struktura NATO-a decenijama građena oko američkog liderstva – od logistike i obavještajnih podataka do same vrhovne komande – izazovi su ogromni.
Kako navodi Wall Street Journal, tek nakon promjene stava Berlina, prešlo se na rješavanje praktičnih vojnih pitanja: ko će voditi zračnu i raketnu odbranu NATO-a, ko će osigurati koridore za pojačanje prema Poljskoj i Baltiku, te ko će upravljati logističkim mrežama ako se američki oficiri povuku.
Jedan od ključnih aspekata za uspjeh plana je i vraćanje obaveznog vojnog roka, koji su mnoge zemlje ukinule nakon Hladnog rata. Evropski zvaničnici također žele ubrzati proizvodnju vitalne vojne opreme, uključujući protivpodmorničko ratovanje, svemirske kapacitete i sisteme za dopunjavanje goriva u zraku. Primjer ove nove inicijative je nedavni dogovor Njemačke i Velike Britanije o zajedničkom razvoju krstarećih i hipersoničnih projektila.
Nuklearni kišobran: Najveća prepreka
Iako Evropljani preuzimaju sve više komandnih uloga i predvode velike vojne vježbe, posebno u nordijskom regionu, najveću prazninu predstavljaju obavještajni podaci i nuklearno odvraćanje.
Evropski zvaničnici priznaju da nikakva preraspodjela trupa ne može brzo zamijeniti američke satelite i sisteme za upozoravanje na rakete. Ovo ostavlja Francusku i Veliku Britaniju pod pritiskom da prošire svoje nuklearne i obavještajne uloge. Nakon krize oko Grenlanda, kancelar Merz i francuski predsjednik Emmanuel Macron otvorili su razgovore o tome može li se francusko nuklearno odvraćanje proširiti kako bi zaštitilo i druge evropske nacije, uključujući Njemačku.
Da je pitanje Grenlanda zaista bilo prelomna tačka, potvrdio je i sam Trump objašnjavajući svoju prijetnju o napuštanju NATO-a: „Sve je počelo, ako želite znati istinu, s Grenlandom. Mi želimo Grenland. Oni nam ga ne žele dati i ja sam rekao: ‘U redu, doviđenja.’“
Na ovu izjavu, poljski vicepremijer Radoslaw Sikorski kratko je na društvenim mrežama odgovorio: „Zabilježeno“.
