Efendija Hodžić ne zaboravlja džematlije u Trebinju, Bileći i Gacku iako već sedmu godinu radi kao imam u Herceg-Novom
Husein efendija Hodžić kao imam radi još od davne 1974. godine. Neprekidno do danas. U više od četiri decenije službovanja neizbrisiv trag ostavio je u istočnoj Hercegovini, gdje je sa džematlijama godinama mukotrpno radio na obnovi vjerskih objekata koji su porušeni tokom agresije na BiH, izgradnji novih, ali i pomažući svakog dobronamjernog čovjeka.
Prijateljska ponuda
To ne zaboravljaju stanovnici Trebinja, Bileće, Gacka, iako Hodžić već sedmu godinu radi u Crnoj Gori. U razgovoru za Oslobođenje Hodžić ističe da je prihvatio ljudsku i prijateljsku ponudu hadži Rifata efendije Fejzića, reisa u Crnoj Gori, da preuzme dužnost predsjednika povjerenstva Medžlisa IZ-a za Boku kotorsku i Budvu, te poslove imama u džematu u Tivtu, gdje je proveo dvije godine.
– Na moje traženje dolazim u džemat Herceg-Novi, gdje su me čekali novi izazovi na prostoru koji više od 330 godina čeka da se formiraju stabilan džemat i infrastruktura za potrebe muslimana te opštine, tačnije sve od Risna, dijela opštine Kotor, pa do Sutorine. Govorimo o džematu koji pokušava da preuzme naslijeđe nekadašnjih dvadeset i više džemata današnjeg prostora, jer nepobitni historijski izvori govore da je ovdje do dolaska Mlećana i njihova zauzimanja Herceg-Novog i Risna 1687. ostalo 29 džamija i mesdžida, da bi iz popisa Mletačke republike na ovome prostoru poslije samo 17 godina, 1704. bilo zapisano da ovdje nema ni džamija, mezara ni imovine u vlasništvu muslimana. Možete zamisliti šta se sve događalo u kratkom periodu. Sve je otišlo u zaborav i nestanak. Tek u posljednjih 90 godina muslimani ovih prostora pokušavaju da se afirmišu i organizuju, gdje je sve ostalo na pokušaju do unazad desetak godina kada je novim vremenskim i društvenim okolnostima počeo da se širi pojam musliman, bajram, ramazan, iftar, džuma i džemat. Zamislimo sada na kakvim zasadima i tradicijama postoji Ramazanski bajram na ovim prostorima i koliko svi ti običaji jedne brojke od oko 700 muslimana iz reda etničkih grupa Roma, Albanaca, Bošnjaka, Arapa, Turaka, Crnogoraca i inih mogu da pokažu pravu sliku i odraz Bajrama i ukupne manifestacije islama. Pored svih okolnosti ovdje ima i muslimana, ramazana i bajrama. Ima, ali ne u tolikom ozračju kao u srednjoj Bosni i šire, priča Hodžić.
Osvrćući se na višedecenijski rad, efendija ističe kako je radio u raznim okolnostima, kroz različite vremenske periode, gdje je trebalo u svakoj situaciji pronaći ključ do uspjeha.
– Mislim da sam se snalazio, bez obzira na to što u svim džematima nisam imao odgovarajuću infrastrukturu, ali se uvijek išlo marljivo i strpljivo do uspjeha. Recimo, 2001. u proljeće dolazim u Trebinje i istočnu Hercegovinu, gdje se susrećem sa porušenim džamijama i mesdžidima. Za četiri godine uspjeli smo radovati se obnovi prve Osman-paše Resulbegovića džamije u Starom gradu u Trebinju, koja slovi kao najprostranija. Na prvom bajram-namazu u njoj nas je bilo 17, da bih nekoliko godina poslije svjedočio džamiji prepunoj vjernika. To je bio zajednički trijumf mene i džematlija i toga se najradije sjećam. Bajrama je bilo i prije u 20. vijeku. Ramazanski iftari, oni kućni, nisu izlazili iz kućne atmosfere ili džematske. Danas su ti iftari reklamne manifestacije i obični promotivni skupovi kojima se opasno urušavaju običaji i radosti ramazana, iftara i bajrama, smatra Hodžić.
Ured u Trebinju
Otkrio nam je da je sa nekoliko prijatelja osnovao i kod Ministarstva pravde BiH registrovao Udruženje za očuvanje zaslužnih imena Nezaborav u BiH sa sjedištem u Teočaku, smatrajući da će tako nastaviti aktivnosti, posebno u Trebinju, tamo gdje je stao i gdje je, kako kaže, spriječen da uz obnovljenu, ratom porušenu vjersku infrastrukturu obnovi mir, međuljudske odnose i povjerenje.
– Mir, povjerenje, zajednički život i praštanje u BiH nemaju alternativu. U suprotnom, samo će i jedni i drugi i treći nestati u ovoj lijepoj zemlji sa svim njenim ljepotama i vrijednostima. Udruženje Nezaborav ima i te ciljeve, tako da od decembra 2019. sve više boravim u Trebinju. Otvorio sam ured Udruženja u Trebinju, u blizini nove obnovljene Begove kuće, a prostor je darovao besplatno na korištenje Rodoljub Drašković, veliki neimar i biznismen, rekao nam je Hodžić.