Dok je pažnja svijeta uglavnom usmjerena na događanja u Ukrajini, tiho ali postojano, na drugom kraju istočne Europe, odvija se nešto što bi dugoročno moglo promijeniti ravnotežu u sigurnosnoj arhitekturi sjeverne Europe. Naime, oko 5.000 vojnika Sjevernoatlantskog saveza trenutno sudjeluje u vojnim vježbama na teritoriju Finske – i to svega 60 kilometara od granice s Rusijom.
Vježbe se provode u finskoj regiji Kymenlaakso, pograničnom području koje je sada postalo ključna točka za obuku multinacionalnih snaga.
Prema informacijama koje prenosi RIA Novosti, osim finskih trupa, u manevrima sudjeluju i vojnici iz Sjedinjenih Američkih Država, Velike Britanije, kao i pripadnici drugih članica NATO saveza. Ovo nije simbolična vježba. Cilj je – potpuna taktička i tehnička priprema, kao i interoperabilnost među saveznicima.
Iako je broj trenutno angažiranih snaga oko pet tisuća, službene informacije upućuju na to da će do kraja obuke, koja bi trebala završiti 1. lipnja, kroz različite razine treninga i simulacija proći ukupno oko 20.000 vojnika. To praktički znači da će finski vojni poligoni u ovom razdoblju postati najveći NATO kamp u sjeveroistočnoj Europi.
Ne treba zaboraviti ključnu činjenicu – vježbe se odvijaju samo 60 kilometara od ruske granice. U geopolitičkom smislu, to je praktički „u susjedstvu“. Finska je donedavno bila neutralna država koja se suzdržavala od vojnih saveza.
Međutim, ulaskom u NATO 2023. godine, sve se promijenilo. Ne samo da je Alijansa produžila svoju izravnu granicu s Rusijom za više od 1.300 kilometara, već sada aktivno koristi finski teritorij za demonstraciju vojne spremnosti.
U tom kontekstu, izbor Kymenlaaksoa za izvođenje vježbi ne može se smatrati pukom logističkom odlukom – on nosi jasnu poruku. Blizina granice, u kombinaciji s velikim brojem sudionika i međunarodnom komponentom, stvara sliku spremnosti na brzi odgovor, ali i dodatno podiže tenzije.
Zanimljivo je da, unatoč ozbiljnosti situacije, reakcije iz političkih centara za sada ostaju prigušene. Ruski vojni i diplomatski izvori pažljivo prate situaciju, ali bez preuranjenih komentara. Ipak, iz krugova bliskih ruskom Ministarstvu obrane ranije su već stigla upozorenja da će militarizacija sjeverne Europe biti shvaćena kao ozbiljna sigurnosna prijetnja.
S druge strane Atlantika, američki predsjednik Donald Trump, prema vlastitim riječima, „nije previše zabrinut“. Na pitanje novinara brine li ga rastuća vojna aktivnost NATO-a tik uz ruske granice, Trump je kratko odgovorio: „Uopće me ne uznemirava.“
Ta se izjava može tumačiti na više načina. Kao demonstracija samopouzdanja, poruka Rusiji da SAD ne namjeravaju odustati od savezništva u nordijskom području – ali i kao znak da Trump ne planira zaoštravati retoriku dok se ne procijeni ishod manevara.
Ulazak Finske u NATO već je suštinski promijenio odnose snaga na Baltiku i u arktičkom pojasu. Norveška je već dugo aktivna članica, a Švedska se u međuvremenu također pridružila savezu. Time je cijeli sjever postao jedinstveni vojni prostor pod NATO okriljem – što predstavlja jasan kontrast u odnosu na desetljeća neutralnosti i vojne ravnoteže koje su ranije prevladavale u toj zoni.
Vježbe u Finskoj sada dolaze kao praktični nastavak političke integracije te regije u NATO sustav, i nisu jedine – paralelne aktivnosti bilježe se i u Norveškoj i na Baltiku.
Dok vježbe u Kymenlaakso traju, a tenzije ostaju ispod točke ključanja, jedno je jasno – sjeverna granica Europe više nije mirna tampon zona. Postala je fronta na kojoj se uvježbava ne samo taktika, već i poruka.
Bez obzira na to što političari pokušavaju ublažiti ton, činjenica je da se pet tisuća vojnika ne šalje slučajno. Pogotovo ne na šezdeset kilometara od granice s državom koja pomno mjeri svaki takav korak.
Izraženi stavovi i mišljenja u tekstovima su isključivo autorski i ne odražavaju nužno stavove uredništva ili vlasnika Balkan X portala.
