Znanstvenici upozoravaju da se rezultati ovakvih istraživanja ne smiju koristiti za rangiranje nacija, stvaranje stereotipa ili političke manipulacije.
Često po društvenim mrežama kruže zanimljive karte po određenim podacima uspoređuju susjedne zemlje a ponekad i cijeli kontinent ili svijet. Ovih se dana, pak, širi jedna mapa koja prikazuje vrijednosti prosječne razine inteligencije stanovništva diljem svijeta. Ovdje su prikazani podaci za Europu, a nije dugo trebalo da se po društvenim mrežama komentiraju rezultati za države u regiji.
Prema najnovijim podacima, prosječni koeficijent inteligencije u Hrvatskoj iznosi 95,75, što je svrstava u kategoriju prosječne inteligencije (90–109). Gledajući zemlje u regiji Slovenci su na čelu s 98,6, dok Srbija bilježi 89,6. Slijede Bosna i Hercegovina (88,54), Crna Gora (85,78) i Sjeverna Makedonija (81,91), koje spadaju u niži prosjek (80–89). U širem europskom kontekstu, Bjelorusija se ističe s najvišim koeficijentom inteligencije od 101,6.
Međutim, ključno je naglasiti da „prosječni koeficijent inteligencije“ jedne zemlje ne predstavlja apsolutnu mjeru inteligencije njezinih građana. Praktično testiranje cijele nacije nije izvedivo; radi se o znanstvenoj procjeni temeljenoj na pažljivo odabranim uzorcima stanovništva. Ti uzorci obuhvaćaju različite dobne skupine, razine obrazovanja, spolnu strukturu, urbana i ruralna područja te socioekonomske razlike, s ciljem što točnijeg statističkog prikaza stvarne situacije.
