Inspekcija općine Lopare jučer je donijela rješenje kojim se Korajčanima nalaže uklanjanje bespravno izgrađenog spomenika u obliku ljiljana, visine 6 i širine 4 metra.
U rješenju je navedeno da je razlog uklanjanja bespravno izgrađen spomenik, a ukoliko ga mještani ne sruše u roku od 15 dana, izvršit će se očevid o trošku mještana, a nakon toga će se poduzeti druge mjere, uključujući novčane kazne.
“Izgrađeni spomenik predstavlja simbol okupljanja Korajki i Korajaca koji su protjerani sa svog ognjišta i mjesto odakle je krenuo put spasa korajskog naroda prema slobodnoj teritoriji. Mještani Koraja žele da njeguju i grade suživot sa svojim komšijama, da ekonomski programi budu prioriteti. a da historijski fakti ne budu iskorištavani u političko prepucavanje pojedinaca i grupa. Također, treba istaknuti da predmetna lokacija, odnosno samo zemljište vjekovima unazad pripadalo je vrijednim Korajcima i korajskoj zadruzi”, navodi se u saopćenju mještama Mjesne zajednice Koraj.
Podsjećamo, 15. juna 1992. godine mještani Koraja zaprimili su ultimatum od tadašnjih vlasti općine Lopare, a odmah potom uslijedio je napad na ovo mjesto iz svih pravaca.
“Krizni štab Mjesne zajednice Koraj, zagovarao je mirno rješenje i prihvatio je sve uvjete koje su pred njih postavljale tadašnje vlasti Općine Lopare. Scenario koji je bio primjenjivan u mnogim mjestima širom Bosne i Hercegovine, morao se primjeniti i na Koraj, a to je uništiti i popaliti sve sto je bošnjačko, opljačkati i uz prijetnju i upotrebu vojne sile raseliti stanovništvo. Poučeni iskustvom iz ne tako davne historije, najveći broj stanovnika Koraja nije prihvatio scenarij tadašnjih vlasti, pa su se odmah poslije ultimatuma, uputili se u pravcu Čelića”, navodi se u saopćenju Mjesne zajednice.
Upravo na mjestu okupljanja mještana Koraja 1992. godine podignuto je spomen obilježje koje inspektor sada želi srušiti. Tokom agresije na našu zemlju u Koraju je ubijeno 59 civila, 120 ih je evidentirano kao zarobljenici, a počinjena materijalna šteta iznosila je više od 200 milijuna maraka.
“Da su se narod Koraja i Bošnjaci uopće, pitali u periodu 1992. godine, za ovim i bilo kakvim spomenicima ne bi bilo potrebe. Sredstva uložena u izgradnju spomenika za sve tri strane, uložili bi u infrastrukturu i druge projekte od opšteg značaja i nikada ne bi došlo do krvoprolića u BiH. Vizuelni izgled spomenika, cvijet ljiljan kroz historiju srednjovjekovne Bosne predstavljao je zaštitni znak kraljeva. Dva ljiljana nalaze se na grbu Republike Srbije. Cvijet ljiljan nalazi se na grbu Grada Doboja, tako da ne vidimo ništa sporno u vizuelnom izgledu spomenika na kojem se ne nalazi nikakvo vjersko i nacionalno obilježje”, zaključeno je u saopćenju MZ Koraj.