Dana 02. travnja/aprila 2021. godine, Ured disciplinskog tužitelja pri Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću BiH (UDT VSTV BiH) podigao je tužbe protiv čelnika državnog pravosuđa, i to: predsjednika Suda Bosne i Hercegovine Ranka Debevca i glavne državne tužiteljice BiH Gordane Tadić.
Na teret im se stavljaju disciplinski prekršaji, nemara ili nepažnje. Prema važećim propisima, predsjednik VSTV-a formira disciplinske komisije koje će utvrđivati odgovornost nosilaca pravosudnih funkcija. No, vratimo se konkretnim disciplinskim tužbama.
Dana 12. 07. 2021. godine, pred članovima Prvostepene disciplinske komisije VSTV-a jučer je okončana glavna rasprava po disciplinskoj tužbi protiv glavne tužiteljice Državnog tužilaštva Gordane Tadić. Obrana tužiteljice Tadić je zatražila, da se ista oslobodi svake odgovornosti.
Između ostalog Tadić je na početku disciplinskog procesa ustvrdila da se protiv nje vodi montirani disciplinski postupak upravo iz razloga što Tužilaštvo BiH radi na predmetima visoke korupcije i organiziranog kriminala. I ovo jest točno!
No, da je tužba protiv Gordane Tadić montirana, i da nema minimum disciplinskog prekršaja pokazuje i slijedeće:
Tužba protiv Gordane Tadić sadrži dvije točke.
Prvom tačkom Gordana Tadić je tužena zbog zloupotreba sistema TCMS koji automatski dodjeljuje predmete. Iako je bila obavezana Pravilnikom o TCMS-u, Tadićeva ovaj sistem nikad nije koristila prilikom dodjeljivanja predmeta. Koristila ga je tek za vođenje predmeta koje je prethodno dodjeljivala po svom nahođenju. Zbog takvog postupanja dobila je i navodno upozorenje VSTV-a koje je ignorisala. Inače, ključne predmete su dobivali Oleg Čavka, Vedrana Mijović i Ćazim Hasanspahić.
- točka: sigurnosne provjere
Mada po Zakonu o zaštiti tajnih podataka tužioci ne prolaze proces sigurnosnih provjera, to se ne odnosi na njihove saradnike i drugo osoblje zaposleno u tužilaštvima. Međutim, Gordana Tadić kao glavna državna tužiteljica nikada nije uposlenike Tužilaštva BiH slala na sigurnosne provjere. Što više, navodno su je upozoravali na to iz Ministarstva sigurnosti BiH i iz VSTV-a, ali ona nikada nije promijenila svoju odluku.
Da ne postoji nikakva disciplinska odgovornost u radu glavne tužiteljice Tužiteljstva Bosne i Hercegovine Gordane Tadić, pokazuje i slijedeće:
Članom 5. Zakona o Tužilaštvu BiH jasno je propisano, da Glavni tužitelj predstavlja Tužiteljstvo i rukovodi njegovim radom, te da u odnosu na član 14. Zakona o Tužiteljstvu BiH u odnosu na unutrašnju organizaciju Tužiteljstva BiH, Pravilnik Tužilaštva donosi Glavni tužitelj uz odobrenje VSTV-a BiH.
U odnosu na član 15. Zakona o Tužiteljstvu BiH jasno je propisano, da „Upravom Tužilaštva rukovodi glavni tužilac. Glavni tužilac donosi opća uputstva za rad tužilačkih i administrativnih odjela Tužilaštva u skladu s Pravilnikom. Početkom svake godine glavni tužilac sastavlja opći plan o raspodjeli predmeta i upravnim stvarima. Po pitanju raspodjele predmeta, planom se obavezno utvrđuju objektivni kriteriji prema kojima se provodi raspodjela. Tokom godine u plan se mogu unijeti izmjene i dopune ako to zahtijeva promjena broja predmeta koji pristižu, odnosno srodnih upravnih stvari, ili zbog pojave ostalih nepredviđenih okolnosti“.
Prvom točkom Gordana Tadić je tužena zbog zloupotreba sistema TCMS-a koji automatski dodjeljuje predmete tužiteljima. Iako je bila obavezana, da postupa Pravilnikom o TCMS-u, Tadićeva ovaj sistem nikad nije koristila prilikom dodjeljivanja predmeta.
PRAVILNIK O SISTEMU ZA AUTOMATSKO UPRAVLJANJE PREDMETIMA U TUŽILAŠTVIMA – TCMS (Službeni glasnik Bosne i Hercegovine br. 04/16, 37/16, 84/16 i 40/17), a cilj Pravilnika o sistemu za automatsko upravljanje predmetima u tužilaštvima (u daljnjem tekstu: Pravilnik) je da se osigura jednoobrazan i pravilan način postupanja u TCMS-u od strane svih korisnika, u skladu sa pripadajućim ulogama.
Prema članu 8. Pravilnika o sistemu za automatsko upravljanje predmetima u Tužilaštvima – TCMS u odnosu na raspodjela predmeta tužiocima jasno je propisano, da se „raspodjela predmeta tužiocima vrši se automatski, prema unaprijed određenim parametrima. TCMS administrator vrši evidentiranje i promjenu parametara za automatsku dodjelu predmeta, na osnovu odluke glavnog tužioca o raspodjeli predmeta“.
Članom 9. Pravilnika o sistemu za automatsko upravljanje predmetima u Tužilaštvima – TCMS, u odnosu na presignaciju predmeta propisano je, da je „Glavni tužilac ili lice koje on ovlasti vrši presignaciju predmeta drugom tužiocu, obavezno navodeći razloge za presignaciju. Tužilac koji upućuje zahtjev za presignaciju predmeta izdat će dnevnu naredbu za presignaciju koju dostavlja glavnom tužiocu, uz obavezno navođenje razloga zbog kojeg zahtjeva presignaciju. Glavni tužilac, na osnovu svoje odluke ili odluke Kolegija tužilaštva, evidentira odluku o presignaciji predmeta u TCMS-u.“
U poglavlju X. Pravilnika o sistemu za automatsko upravljanje predmetima u Tužilaštvima – TCMS, po članu 80 navedenog Pravilnika spominju se uloge TCMS korisnika u TCMS sistemu rada, a to su: glavni tužitelj, tužitelj, sekretar tužilaštva itd.
Članom 81. Pravilnika o sistemu za automatsko upravljanje predmetima u tužilaštvima – TCMS, taksativno se navode „Osnovne aktivnosti glavnog tužioca“, a to su: a) donošenje odluke o načinu raspodjele predmeta tužiocima, b) donošenje odluke o zahtjevu za izuzeće ili isključenje tužioca, c) presignacije predmeta, d) praćenje statističkih podataka o radu tužilaštava.
Slijedom navedenog proizlazi, da ne postoji disciplinski prekršaj glavne tužiteljice Gordane Tadić u odnosu na točku 1 gdje tužena zbog „zloupotreba sistema TCMS-a koji automatski dodjeljuje predmete tužiteljima. Iako je bila obavezana, da postupa Pravilnikom o TCMS-u, Tadićeva ovaj sistem nikad nije koristila prilikom dodjeljivanja predmeta“ – navodi se u tužbi.
Dakle, ne postoji disciplinski prekršaj u tome, jer je članom 81. Pravilnika o TCMS-u jasno propisano, da glavni tužilac ima pravo da donese odluku o načinu raspodjele predmeta tužiocima, pa stoga tvrdnje, da je Tadićeva vršila zlouporabe sistema TCMS-a, koji automatski dodjeljuje predmete tužiteljima, te da je bila obavezna da postupa po Pravilniku o TCMS-u, te da taj sistem nije koristila, dakle ovakve optužbe su paušalne i neosnovane.
Naime, pored automatskog dodjeljivanja predmeta tužiteljima putem TCMS-a, članom 81. Pravilnika o TCMS-u jasno je navedeno da glavni tužitelj ima pravo da donese odluku o načinu raspodjele pojedinih predmeta tužiocima, pa proizlazi da je Tadićeva postupala po Pravilniku o TCMS-u, a ne mimo njega, jer pored automatskog dodjeljivanja predmeta tužiteljima, glavni tužitelj ima pravo, da pojedine predmete dodijeli i presignira pojedinim tužiteljima po svome nahođenju i pravu, kako to predviđa odredba člana 81. točka a) Pravilnika. Glavni tužitelj ima pravo, i da formira čak i Tim tužitelja (što ne može putem TCMS-a), da postupaju po jednom predmetu skupa i zajedno.
Druga točka za što se Tadićeva tereti jest to, da Gordana Tadić kao glavna državna tužiteljica nikada nije uposlenike Tužilaštva BiH slala na sigurnosne provjere.
Međutim, niti jedno tužiteljstvo u Federaciji BiH nije slalo svoje uposlenike na sigurnosne provjere, pa otkud sada da se sva „kola slome na Gordani Tadić“, i otkud to da se samo za isto procesuira glavna tužiteljica BiH, a ne i ostali glavni tužitelji u F BiH, koji također nisu slali uposlenike tužiteljstava na sigurnosne provjere, iz čega jasno proizlazi zaključak, da se ovdje pristupilo selektivnoj pravdi s ciljem eliminacije Gordane Tadić sa pozicije glavne državne tužiteljice, kako bi se stornirale radnje u predmetima protiv kriminala i korupcije.
Glavna tužiteljica BiH Gordana Tadić jedina je tužiteljica u Bosni i Hercegovini, koja se uhvatila u koštac sa organiziranim pravosudno-policijskim kriminalom u predmetu „Dženan Memić“ i „David Dragičević“, a bude razriješena u disciplinskom postupku, borba protiv kriminala i korupcije bit će stornirana.
Od dolaska Gordane Tadić na poziciju glavne državne tužiteljice BiH, vidna je znamenita i odlučna borba protiv organiziranog kriminala i korupcije, u svim sferama političkog i pravosudnog establišmenta.
Najveće koruptivne i kriminalne afere trenutno su u prioritetu rada Tužiteljstva Bosne i Hercegovine, na čelu sa glavnom tužiteljicom Gordanom Tadić od predmeta „Respiratori“ u kojemu su već optuženi federalni premijer Fadil Novalić i dr., zatim predmeta „Dženan Memić“, i naposljetku direktor OSA-e BiH Osman Mehmedagić, koji već od ranije pod obradom Tužiteljstva BiH zbog korupcije.
Kako je izvjesna borba Tužilaštva Bosne i Hercegovine protiv korupcije u pravosudnom (Dženan Memić), političkom (respiratori) i sigurnosnom sektoru (istrage i optužnice protiv čelnih ljudi i sigurnosnom sektoru), sve su veći napadi na Tužiteljstvo BiH i glavnu tužiteljicu Gordanu Tadić.
Duga je lista na koji način su se mnogi „trudili“, da se otarase glavne državne tužiteljice Gordane Tadić od montiranog disciplinskog postupka, ugrožavanja sigurnosti glavne tužiteljice dva puta kod Olova do fingiranih informacija i OSA-inih dokumenta potpisanih od strane Osmana Mehmedagića, koji su dostavljeni predsjedniku VSTV-a BiH Halilu Lagumdžiji, a u kojima se navodno spominju nezakonitosti u rade glavne tužiteljice Gordane Tadić.
Sve je propalo, no Tužiteljstvo BiH ne odustaje od borbe protiv kriminala i korupcije, a to pokazuje i najnoviji slučaj podizanja optužnice protiv Alise Ramić ranije Mutap, Zijada Mutapa, Josipa Barića, Hasana Dupovca i Muamera Ožegovića, kojima Tužiteljstvo BiH na teret stavlja krivično djelo organizirani kriminal, a u vezi sa krivičnim djelima: protivzakonito posredovanje, pomoć učiniocu nakon učinjenog krivičnog djela, sprečavanje dokazivanja i davanje lažnog iskaza, a u vezi sprečavanje otkrivanja i dokazivanja stradanja Dženana Memića.
Tužilaštvo BiH nastavlja intenzivan rad u ovom predmetu u odnosu na ostale prijavljene osobe.