Muslimansko bratstvo
Washington pokreće proces: Muslimansko bratstvo korak bliže proglašenju “globalnom terorističkom organizacijom”
U srijedu je Washington napravio historijski iskorak nakon što je Odbor za vanjske poslove Predstavničkog doma odobrio zakon kojim bi od američkog predsjednika Donalda Trumpa bilo zatraženo da Muslimansko bratstvo, sa svim njegovim ograncima, proglasi „globalnom terorističkom organizacijom“.
Riječ je o najznačajnijem zakonodavnom koraku prema ovoj organizaciji u najmanje deset godina, čime se Sjedinjene Države vraćaju na kurs koji se podudara sa stavovima Ujedinjenih Arapskih Emirata, Jordana, Egipta i Saudijske Arabije – država koje su već ranije zabranile ovu organizaciju i klasificirale je kao terorističku.
Ovaj korak jača višegodišnje napore u američkom Kongresu, a dolazi u trenutku kada se uloga Muslimanske braće u regiji Bliskog istoka rapidno mijenja i njihov utjecaj opada.
Podrška u Kongresu i politička težina procesa
Prijedlog zakona, koji je predstavio republikanac Mario Diaz-Balart, dobio je jednoglasnu podršku republikanaca u odboru, kao i gotovo polovice demokrata. Pridruživanje demokratskih zastupnika poput Brada Shermana, Brada Schneidera, Jareda Moskowitza i Georgea Latimera jasno ukazuje na promjenu političkog raspoloženja u američkom zakonodavnom tijelu.
Prema prijedlogu, zakon bi obavezao predsjednika SAD-a da Muslimansku braću označi kao stranu terorističku organizaciju. Time bi bile zabranjene njihove aktivnosti na teritoriji Sjedinjenih Država, pooštrene kontrole finansiranja i uvedene zabrane izdavanja viza osobama direktno ili indirektno povezanim s organizacijom.
Prijedlog zakona stiže samo nekoliko dana nakon što je administracija predsjednika Trumpa najavila korake prema označavanju nekih ogranaka Muslimanske braće kao terorističkih.
Reakcije zakonodavaca
Demokratski zastupnik Jared Moskowitz istakao je da odluka nije usmjerena protiv muslimana, navodeći: „Ovo nije rat protiv muslimana. Zemlje koje najbolje poznaju Muslimansku braću – poput UAE-a, Jordana, Egipta i Saudijske Arabije – već ih godinama smatraju terorističkom organizacijom.“
Dodao je da američki napori kasne za saveznicima, navodeći da se ovakva inicijativa pokušava provesti gotovo deset godina. Prema njegovim riječima, više ambasadora arapskih zemalja izrazilo je iznenađenje što Sjedinjene Države još nisu uvele ove mjere.
Šta slijedi u zakonodavnom procesu?
Usvajanje prijedloga u Odboru za vanjske poslove predstavlja ključnu fazu, nakon čega slijedi glasanje u Predstavničkom domu, pa proces prelazi u Senat, prije nego što stigne na potpis predsjedniku.
Trump je još u novembru prošle godine izdao izvršnu naredbu kojom je zatražena sveobuhvatna revizija u pripremi za označavanje organizacije. Davanje eksplicitne kongresne podrške čini proces znatno snažnijim i pravno održivijim, te prvi put uvodi Muslimansku braću u direktan pravni sukob sa institucijama SAD-a.
Prema trenutnoj dinamici, 2025. bi mogla predstavljati prelomnu godinu u odnosu Washingtona prema ovoj organizaciji, u skladu sa sve širim arapskim pristupom zabrani i suprotstavljanju njenim strukturama.
Muslimanska braća i sigurnosne procjene
Muslimansko bratstvo osnovano je 1928. godine u Egiptu kao misionarski pokret, da bi kasnije izraslo u transnacionalnu mrežu političkih, vjerskih i paramilitarnih organizacija. Iz njega su nastale brojne grupe, uključujući Hamas, koji se smatra njegovom palestinskom podružnicom.
Američke institucije koriste brojne digitalne i obavještajne materijale kao dokazne elemente u procesu, dok pojedine agencije upozoravaju da bi proglašenje moglo izazvati diplomatske komplikacije sa državama u kojima postoje političke stranke povezane s ovom organizacijom.
Efekti usvajanja zakona
Zakon predviđa širok spektar mjera:
-
Zabrana ulaska, boravka ili uvjetnog otpusta u SAD za svakog zvanično priznatog člana organizacije.
-
Automatsko poništavanje postojećih viza za takve osobe.
-
Ograničenja na imovinu, finansijska sredstva i povezane aktivnosti u SAD-u.
Također se uvode pravne definicije pojmova poput „strano lice“, „član grupe“, „ogranci grupe“ i „osoba iz SAD-a“.
Predsjednik SAD-a bio bi obavezan da sankcije implementira u roku od 90 dana od usvajanja, dok je ukidanje sankcija zabranjeno najmanje četiri godine, kako bi se osigurao kontinuitet pritiska dok organizacija ne dokaže da je prekinula aktivnosti povezane s terorizmom.
Godišnji izvještaji Kongresu
State Department će biti obavezan da svake godine podnosi izvještaj koji sadrži:
-
Identifikaciju svih ogranaka Muslimanske braće širom svijeta.
-
Procjenu njihovih aktivnosti u odnosu na kriterije za označavanje kao terorističke organizacije.
-
Tajni dodatak s osjetljivim sigurnosnim informacijama, ukoliko je potrebno.
Ovaj izvještaj služi kao ključni nadzorni mehanizam za praćenje globalne mreže i aktivnosti grupe.
Prateće odluke: Huti, Iran i antisemitizam u Evropi
Odbor je, pored zakona o Muslimanskoj braći, jednoglasno usvojio i:
-
Zakon kojim se od State Departmenta traži redovno izvještavanje o antisemitizmu u Evropi, usljed porasta napada na Jevreje.
-
Zakon o dodatnim sankcijama protiv jemenskih Huta, uz ocjene da su doprinijeli „potpunom uništenju vjerske raznolikosti“ i nametanju „strogog tumačenja šerijata“.
-
Zakon o sankcijama iranskim svećenicima koji su izdavali fetve pozivajući na ubistvo američkog predsjednika Donalda Trumpa i izraelskog premijera Benjamina Netanyahua.
