Na obiteljskome gospodarstvu Kamberovića u Tupkovićima kod Živinica danas ima oko 25 koza, odnedavno i nekoliko krava, a za njihov proizvod stigla je i zlatna medalja. – Potražnje ima za svim proizvodima – kozjim sirom, kravljim sirom, kajmakom, sirutkom, masnim sirevima u maslinovu ulju, sirevima s bijelim lukom, paprikom, ali i za dimljenim – kažu Alisa i Ramiz
Polutvrdi masni kozji sir s bijelim lukom, ručno rađen na Farmi Kamberović u Tupkovićima kod Živinica, ponio je titulu ekstraklase i osvojio zlatnu medalju Federalnog agromediteranskog zavoda. Iza ovoga uspjeha stoji mladi bračni par, Ramiz i Alisa Kamberović, supružnici koji u Bosni i Hercegovini grade svoju malu, ali sve prepoznatljiviju priču, piše agroklub.ba.
,Naime, na obiteljskome gospodarstvu Kamberovića danas ima oko 25 koza, a odnedavno i nekoliko krava, pa će, kako Ramiz kaže, biti i novih proizvoda. On je uglavnom zadužen za rad oko životinja i komercijalu, dok svaki član obitelji ima svoj dio posla.
– Tu su i roditelji, pomognu i brat i nevjesta, supruga najviše radi oko sira, ali su svi uključeni u funkcioniranje farme – kaže za agroklub.ba mladi poljoprivrednik Ramiz, objašnjavajući pritom i kako upravo zajednički, obiteljski rad drži ovo gospodarstvo u Tuzlanskoj županiji na nogama.
Kako napraviti kozji sir, Alisa je učila od svekrve nakon udaje, a danas je glavni “majstor” u obitelji za konačni proizvod, posebno kada je riječ o tvrdim sirevima koje je upravo ona uvela u ponudu.
– Svekrva je pravila sireve u sirutki, a ja sam počela masne. Suprug je prvi probao dok nismo postigli pravu kvalitetu i tako smo počeli prodaju preko društvenih mreža – kaže Alisa za agroklub.ba.
Upravo je njezin masni sir s bijelim lukom dobio zlatnu medalju, a kako kaže, sve je ekološki – od mlijeka koza, koje su sve vrijeme na ispaši, do bijelog luka, koji sama uzgaja bez primjene ikakve kemije. Objasnila je i proces izrade ovoga sira.
– Najprije zagrijavam mlijeko na 39 stupnjeva, a onda u tako zagrijano dodajem kozju sirutku. Na pet litara mlijeka ide jedna čaša sirutke, onda to miješam kako bi se sir odvojio – objašnjava Alisa, dodajući da potom ide cijeđenje te u odvojeni sir dodaje bijeli luk i soli po želji.
Kada ovaj proces završi, oblikuje sireve, stavlja ih na odležavanje, a zasad, dodaje, imaju rashladne vitrine gdje nadolaze 45 dana. Nakon toga svaki komad pažljivo pakira i šalje kupcima diljem zemlje.
Inače, zlatna medalja Federalnog agromediteranskog zavoda nije prvo priznanje za njihovo gospodarstvo, ali jest prvo zlato. Uz njega su dobili i zahvalnicu za polutvrdi masni kozji sir – dimljeni. Proteklih su godina dobivali srebrne medalje, a plakete i priznanja, posebno medalje, mnogo im znače.
– Sretni smo zbog zlatne medalje. Znače nam mnogo i za prodaju, ljudi to prepoznaju i cijene – kaže Alisa za agroklub.ba. No, dodaje da, iako se još nisu predstavljali na sajmovima, njihove proizvode prepoznaje publika od Mostara do Sarajeva i Tuzle.
Potražnje ima za svim proizvodima – kozjim sirom, kravljim sirom, kajmakom, sirutkom, masnim sirevima u maslinovu ulju, sirevima s bijelim lukom, paprikom, ali i za dimljenim. Najviše narudžbi dolazi iz glavnog grada, a uglavnom masne sireve dostavljaju poštom. Cijene sireva u pakiranjima od 250 grama kreću se od 8 do 15 KM, ovisno o dodacima koji se koriste za njihovo spravljanje, a naručiti ih se može preko Facebook grupe Eko kozji proizvodi “Farma Kamberović”.
