Politička blokada duža od decenije.Islamska zajednica još od 2015. čeka potpisivanje ugovora s državom Bosnom i Hercegovinom
Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini već deset godina čeka na potpisivanje osnovnog ugovora sa državom BiH, iako su Katolička i Pravoslavna crkva svoje ugovore s državom potpisale mnogo ranije. Time se otvorilo pitanje zašto jedino Islamska zajednica nema formalno uređen odnos s državom, iako su svi pravni i ustavni uslovi za to ispunjeni.
Inicijativa za potpisivanje ovog ugovora pokrenuta je još u junu 2010. godine, kada je Islamska zajednica uputila zvaničan prijedlog Predsjedništvu BiH. Nakon toga je formirana komisija za usaglašavanje teksta, održano je više sastanaka i postignuta saglasnost oko nacrta ugovora. Konačni prijedlog dostavljen je Predsjedništvu BiH 21. oktobra 2015. godine, ali se od tada ovaj proces našao u zastoju — ne zbog pravnih prepreka, već zbog političkih kalkulacija.
U međuvremenu, pitanje potpisivanja ugovora postalo je simbol institucionalne diskriminacije prema Islamskoj zajednici i njenim vjernicima. Dok su Katolička i Pravoslavna crkva svoje ugovore potpisale još prije više od decenije, Islamska zajednica i dalje čeka da država ispuni obavezu koja proizlazi iz zakona i principa ravnopravnosti vjerskih zajednica u BiH.
Nedavno je ponovo pokrenuta inicijativa da se ovo pitanje stavi na dnevni red Predsjedništva BiH, s prijedlogom odluke o prihvatanju Osnovnog ugovora između Bosne i Hercegovine i Islamske zajednice u BiH. U prijedlogu je naglašeno da su svi elementi ugovora u potpunosti usklađeni s ustavnim okvirima i Zakonom o slobodi vjere i pravnom položaju crkava i vjerskih zajednica, te da ne postoji nijedna pravna prepreka za njegovo potpisivanje.
Islamska zajednica je pozdravila ovu inicijativu i izrazila očekivanje da će Predsjedništvo BiH konačno donijeti odluku kojom bi se otklonila višegodišnja diskriminacija i uspostavio jednak tretman svih vjerskih zajednica u državi.
Ako Predsjedništvo BiH prihvati prijedlog, time bi se nakon više od deset godina neaktivnosti zatvorilo jedno od najduže otvorenih pitanja u odnosima države i vjerskih zajednica u Bosni i Hercegovini.
Zašto ugovor nije potpisan ni u vrijeme Bakira Izetbegovića
Iako je Bakir Izetbegović, tadašnji bošnjački član Predsjedništva BiH, u više navrata naglašavao važnost potpisivanja osnovnog ugovora između države i Islamske zajednice, do realizacije tog procesa nije došlo ni tokom njegovog mandata. Glavni razlog leži u političkoj blokadi unutar samog Predsjedništva BiH, gdje odluke zahtijevaju saglasnost svih članova ili većinu glasova.
Srpski i hrvatski članovi Predsjedništva nisu podržali potpisivanje ugovora, smatrajući da bi on mogao otvoriti nova politička pitanja i izazvati dodatne tenzije u zemlji. Zbog toga se Izetbegović odlučio da pitanje ne forsira, nastojeći izbjeći nove institucionalne sukobe koji bi dodatno usporili rad državnih institucija.
Iako je Islamska zajednica u više navrata ponavljala da je tekst ugovora u potpunosti usklađen s Ustavom i zakonima Bosne i Hercegovine, politička volja potrebna za njegovo potpisivanje izostala je i u tom periodu. Tako je, uprkos formalnoj spremnosti svih strana, ugovor ostao nepotpisan — što je dodatno produbilo osjećaj neravnopravnosti među vjerskim zajednicama u BiH.
