Odluka o zabrani negiranja genocida izazvala raspravu, srpski nacionalizam u porastu

Londonski list Financial Times osvrnuo se na trenutnu političku situaciju u Bosni i Hercegovini i blokadama državnih institucija koje je prouzrokovala odluka Valentina Inzka da nametne Zakon o zabrani negiranja genocida.
Nekoliko sati prije nego što je objavio Zakon o zabrani negiranja genocida, Inzko je posjetio Srebrenicu, a zatim učinio ono što je smatrao ispravnim.

U gradu su 1995. godine srpske snage ubile više od 8.000 muškaraca i dječaka Bošnjaka. Bio je to jedan od najzloglasnijih zločina u sukobu koji je trajao od 1992. do 1995. godine.

Nakon te posjete i neposredno prije nego što će napustiti poziciju visokog predstavnika u BiH, Inzko je iskoristio ovlaštenja te nametnuo zakon kojim se zabranjuje negiranje genocida koji se dogodio na ovim prostorima.

Ipak, ova odluka je podijelila državu. Mnogi pripadnici srpskog naroda i dalje negiraju genocid uprkos presudama nekoliko međunarodnih sudova.

“Moja savjest mi je na kraju mandata nalagala korištenje bonskih ovlasti i nametanje zakona”, rekao je Inzko za Financial Times.

Međutim, Financial Times ističe kako je postupak austrijskog diplomate pokrenuo iscrpljujuću raspravu u BiH, ali i na Balkanu, regiji gdje se Evropska unija bori za utjecaj s Kinom i Rusijom.

“Od Inzkove odluke u julu, srpski članovi bosanske vlade, bojkotuju rad u institucijama, a lider bosanskih Srba Milorad Dodik insistira na priči da se u Srebrenici nije dogodio genocid.
Odstupanje političara iz RS-a, potkopalo je napore države poput onih vezanih za pandemiju koronavirusa ili odluke poput usvajanja budžeta za narednu godinu.  Trenutna situacija dovodi u pitanje jedinstvo bosanske države u vrijeme kada je srpski nacionalizam u porastu kao i težnje RS-a za otcjepljenjem”, navodi se.

Iako je Inzko rekao kako očekuje reakciju na njegovu odluku, londonski list ističe kako je bivši visoki predstavnik naglasio da je važnije BiH dovesti u sklad s evropskim pravnim normama.

“Šta je rizičnije za budućnost zemlje? Glorifikacija ratnih zločinaca koji su osnovali RS ili privremena pobuna?”, naveo je Inzko.
Inzkov nasljednik, njemački političar Christian Schmidt, suočio se s izazovom zaštite Zakona o zabrani negiranja genocida kao i s poslom osiguravanja funkcionalne vlasti u BiH.
Ipak, Schmidt je u razgovoru za Financial Times naglasio kako se zabrana negiranja genocida ne može usmjeriti protiv cijelog naroda već samo protiv pojedinaca.

“Schmidt je također naglasio kako je bojkot vlasti pogrešan politički pristup te da je zabrinut zbog nefunkcionalnosti vlade”, prenosi FT.

Budućnost BiH u EU

Londonski list Financial Times, osvrnuo se i na samit koji će se održati 6. oktobra u Sloveniji, a na kojem će učestvovati članice EU i zemlje Zapadnog Balkana uključujući i Bosnu i Hercegovinu.

“Čelnici BiH prisustovat će u srijedu na samitu između EU i zemalja Zapadnog Balkana, a proširenje Unije će također biti na dnevnom redu samita. EU želi otvoriti vrata BiH, ali i ostatku Zapadnog Balkana”, navodi se.
Međutim, na tom putu očigledno postoje određeni problemi.

“Mnogi ljudi u regiji doživljavaju proces pristupa prema EU kao mrtav. Umjesto toga, neophodan je plan B”, rekla je Majda Ruge, viša naučna saradnica u Evropskom vijeću za vanjske odnose.
Osim ovih problema, novi visoki predstavnik u BiH morao je braniti svoju ulogu i ispred Rusije i Kine koje smatraju da OHR više nije potreban za očuvanje mira na Balkanu i u BiH.

“Rusko ministarstvo vanjskih poslova saopćilo je Financial Timesu da je OHR ponižavajući vanjski protektorat koji stvara probleme i podriva mir i stabilnost. Rusija je također optužila Inzka da je je svojim zakonom napao čitav srpski narod”, piše Financial Times.
Iako je Financial Times tražio odgovor od Milorada Dodika da objasni svoj stav u kojem navodi da Christian Schmidt nije legitimni visoki predstavnik, ovaj list navodi kako iz Dodikov kabineta još nije stigao odgovor.

Na kraju teksta, Financial Times navodi kako su za novog visokog predstavnika stabilnost i jedinstvo države najvažniji, ali da isto tako jedinstvo i stabilnost zahtijevaju podršku međunarodne zajednice.

Njemački političar i trenutni visoki predstavnik u BiH naveo je kako imam iskustva kada je riječ u suočavanju s prošlošću – procesom s kojim se suočavala i Njemačka.

“Dolazim iz zemlje koja nažalost ima veliko iskustvo s ratnim zločincima i ratnim zločinima. Znam kako ući u novu dimenziju saradnje sa susjedima”, rekao je Schmidt za londonski list Financial Times.