Ministar pravde Bosne i Hercegovine objavio je da u petoj tački rezolucije koju je usvojila Parlamentarna skupština Vijeća Evrope piše da je “potrebna izborna reforma kojom bi se osiguralo političko predstavljanje sve tri konstitutivna naroda i Ostalih”. Međutim, to ne piše u rezoluciji.
“U Rezoluciji Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope (tačka 5) naglašava se potreba za izbornom reformom kojom bi se jamčilo političko predstavljanje sve tri konstitutivna naroda i ostalih, u skladu s odlukama Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i Evropskog suda za ljudska prava”, napisao je Bunoza na X-u.
Peta tačka rezolucije govori o provođenju prijevremenih izbora u Republici Srpskoj te se osvrće i na to da je Bosni i Hercegovini potrebna izborna reforma, ali se ne navode rečenice koje je Bunoza objavio, a koje predstavljaju njegove i HDZ-ove želje.
Evo šta zapravo piše:
“Skupština konstatuje da su, prema saopštenju posmatračke misije Kongresa lokalnih i regionalnih vlasti Vijeća Evrope, prijevremeni predsjednički izbori bili ‘generalno dobro organizovani uprkos nekim nepravilnostima’, posebno u pogledu tajnosti glasanja. Skupština primjećuje da se zakonski okvir, izmijenjen u martu 2024. radi unapređenja integriteta i transparentnosti izbornog procesa, postepeno provodi. Skupština pozdravlja to što bi ove reforme trebale dovesti izborno zakonodavstvo u sklad sa evropskim standardima i, posebno, preporukama Kancelarije za demokratske institucije i ljudska prava Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju (OSCE/ODIHR), Grupe država protiv korupcije (GRECO) i Evropske komisije za demokratiju putem prava (Venecijanske komisije)”, navodi se u petoj tački usvojene rezolucije.
Također je važno napomenuti da Evropski sud za ljudska prava, na koji se poziva rezolucija, a i Bunoza, ne traži od BiH ni u jednoj svojoj presudi da “sva tri konstitutivna naroda imaju svoje političke predstavnike”. Najbliže Bunozinim željama, iako se uopšte ne tiče Predsjedništva BiH, jeste presuda Ustavnog suda BiH u predmetu Ljubić, međutim OHR i Christian Schmidt su više puta kazali da je ta presuda provedena nakon što je Schmidt u izbornoj noći promijenio Izborni zakon BiH.
Bunoza je osim ovog, napisao još jedan tvit o rezoluciji, u kojem je pogrešno interpretirao ono što piše u obrazloženju izvjestilaca Zsolta Németha iz Mađarske i Pabla Hispána iz Španije.
“U izvještaju Vijeća Evrope o BiH poseban značaj daje se presudi ESLJP-a ‘S. Kovačević protiv BiH’, za koju se navodi da se može pokazati izuzetno korisnom u traženju rješenja (toč. 33). Riječ je o stavovima Suda koje sam u više navrata citirao i pojašnjavao na mreži X. Također se navodi da je problem izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH te da se mora naći rješenje kako bi se smanjilo nepovjerenje između hrvatske i bošnjačke zajednice (toč. 63)”.
U cijelom izvještaju Nemetha i Hispana se uopšte ne spominje “hrvatski član Predsjedništva”, kao ni u tački koju Bunoza navodi.
Ono što se pominje jeste da postoji nepovjerenje između Bošnjaka i Hrvata u smislu Predsjedništva, i da je potrebno tražiti rješenje.
Međutim, u izvještaju se ne precizira na koji način bi trebalo doći do rješenja i upravo u istoj tački se izražava žaljenje za Aprilskim paketom, koji je pretpostavljao jednog predsjednika države koji bi se birao u Parlamentarnoj skupštini BiH, a ne tročlano Predsjedništvo BiH, podijeljeno po nacionalnoj liniji.
Tačka 63. na koju se Bunoza poziva i tvrdi da se u njoj traži rješenje za “hrvatskog člana Predsjedništva BiH” glasi:
“U tom smislu, pitanje izbornog zakona, posebno u vezi sa Predsjedništvom Republike, predugo je predstavljalo kamen spoticanja između hrvatske i bošnjačke zajednice u Federaciji. Mora se pronaći rješenje kako bi se umanjilo nepovjerenje. Pravne formule su poznate, a Vijeće Evrope spremno je pružiti svu potrebnu stručnu podršku u izradi rješenja koje bi bilo u skladu s Evropskom konvencijom o ljudskim pravima. Sada je na političkim predstavnicima da iskoriste priliku i ne ponove greške počinjene 2006. godine, prije dvadeset godina, kada je reforma bila na dohvat ruke, ali je propala zbog dva glasa”.
Podsjetimo također da Ustav BiH čak ni ne poznaje definiciju “hrvatskog člana Predsjedništva BiH” nego “Hrvata i Bošnjaka koji se biraju direktno s teritorije Federacije BiH”. Upravo zbog toga, HDZ i traži izmjene Ustava i Izbornog zakona BiH za izbor članova Predsjedništva BiH jer želi osigurati da Hrvat u Predsjedništvu ne bude biran s teritorije cijele FBiH, kako je sada u Ustavu, nego samo s teritorija gdje većinski žive Hrvati.
U konačnici, Bunozine izjave se mogu ocijeniti kao djelimično tačnim s obzirom na to da izvještaj, koji je u Vijeće Evrope stigao uz rezoluciju, govori o “nepovjerenju Bošnjaka i Hrvata” i potrebi da se nešto riješi u Predsjedništvu.
Međutim, dio u kojem Bunoza tvrdi da je izvještaj tačno pretpostavio na koji način Predsjedništvo BiH treba da se riješi je potpuna izmišljotina državnog ministra
