POLITIČKA BITKA OKO BHANSA-E I POKUŠAJA IZMJENE ZAKONA
Agencija za pružanje usluga u zračnoj plovidbi Bosne i Hercegovine (BHANSA) posljednjih mjeseci ponovo je u centru političkih i institucionalnih sporova. Institucija koja godinama gotovo da nije bila predmet ozbiljne javne rasprave sada se suočava s pritiscima parlamenta, zahtjevima za revizijom poslovanja i političkim sukobima koji su razotkrili pozadinu pokušaja izmjene zakona o ovoj agenciji.
U središtu cijele priče nalazi se direktor BHANSA-e Davorin Primorac, kojem 25. marta ističe drugi petogodišnji mandat. Prema važećem zakonu, upravo je to i posljednji mandat koji jedna osoba može obavljati na čelu ove agencije. Međutim, politički pokušaj da se zakon izmijeni i omogući neograničen broj mandata otvorio je ozbiljne polemike u državnom parlamentu i javnosti.
Pokušaj izmjene zakona
Predložene izmjene Zakona o BHANSA-i predviđale su ukidanje ograničenja o broju mandata za direktora, njegove zamjenike i članove uprave. Drugim riječima, zakon bi omogućio da ista osoba bude birana na neograničen broj mandata, što bi u praksi otvorilo mogućnost da direktor ostane na funkciji gotovo neograničeno dugo.
Prijedlog je u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH dobio podršku, ali nije prošao u Zastupničkom domu, čime je cijela inicijativa za sada zaustavljena.
Politički protivnici izmjena tvrdili su da je zakon praktično krojen po mjeri postojećeg direktora, koji je ujedno zet lidera HDZ-a BiH Dragana Čovića.
Parlament traži odgovore
Dok se politička borba oko zakona vodila u parlamentu, sve više pitanja počelo se postavljati o samom radu BHANSA-e. Parlamentarne komisije mjesecima pokušavaju dobiti detaljne podatke o poslovanju agencije, uključujući finansijske izvještaje, informacije o javnim nabavkama, visini plata zaposlenih i ugovorima o radu.
Međutim, rukovodstvo BHANSA-e nije dostavilo tražene informacije u punom obimu, pozivajući se na zaštitu ličnih podataka i specifičan status agencije. Zbog toga je parlamentarna Komisija zatražila provođenje posebne revizije poslovanja ove institucije.
Članovi komisije upozorili su da Parlament ima pravo nadzora nad državnim institucijama te da odbijanje dostavljanja traženih podataka predstavlja ozbiljan problem za transparentnost rada BHANSA-e.
Izbjegavanje saslušanja
Dodatne kontroverze izazvalo je i izbjegavanje javnog saslušanja u Parlamentarnoj skupštini BiH. Direktor BHANSA-e i jedan od njegovih zamjenika nisu se odazvali pozivu komisije, uz obrazloženje da su spriječeni zbog bolesti.
Zanimljivo je da je i ranije zakazano saslušanje odgođeno nakon što je kompletna uprava agencije obavijestila Parlament da se nalazi na bolovanju.
Parlamentarci su tom prilikom istakli da takav odnos prema zakonodavnoj vlasti dodatno produbljuje sumnje u način funkcioniranja ove institucije.
Čovićeva kritika i politički pritisak
U međuvremenu je lider HDZ-a Dragan Čović javno kritikovao ministra komunikacija i prometa Edina Fortu, poručivši da ne radi svoj posao i da nije riješio određena pitanja iz resora. Iako direktno nije spomenuo izmjene zakona o BHANSA-i, u političkim krugovima se takva izjava tumači kao nezadovoljstvo zbog toga što zakon koji bi omogućio neograničene mandate nije prošao parlamentarnu proceduru.
Ministarstvo komunikacija i prometa ranije je podržavalo izmjene zakona, tvrdeći da su one tehničke i potrebne za funkcioniranje sektora civilnog zrakoplovstva, dok su kritičari smatrali da se iza toga krije pokušaj produženja mandata postojećeg rukovodstva.
Šta slijedi nakon isteka mandata
S obzirom na to da izmjene zakona nisu usvojene u oba doma parlamenta, BHANSA bi nakon deset godina trebala dobiti novog direktora.
U tom slučaju Vijeće BHANSA-e trebalo bi raspisati konkurs za izbor novog rukovodstva agencije. Bez obzira na političke sporove, mandat postojećem direktoru formalno završava u martu ove godine, što otvara pitanje hoće li institucija konačno dobiti novo vodstvo ili će politički pritisci ponovo pokušati promijeniti pravila igre.
Jedno je, međutim, sigurno: institucija koja upravlja sigurnošću zračnog prostora Bosne i Hercegovine našla se usred političke oluje, a rasplet bi mogao imati posljedice ne samo za BHANSA-u nego i za odnos državnih institucija prema transparentnosti i odgovornosti u upravljanju javnim resursima.
