Nakon duge i teške bolesti preminuo je u Sarajevu 25. septembra 2014. godine, a ukopan je 27. septembra u haremu džamije Azizija u Bosanskom Šamcu.
Rođen je u Bosanskom Šamcu 26. novembra 1951. godine. Diplomirao je 1975. godine na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, nakon čega je sve do 1983. godine obavljao dužnost sudije i javnog tužioca u Bosanskom Šamcu, a nakon toga pa sve do 1992. godine radi kao advokat. Bio je član je Stranke demokratske akcije od njenog osnivanja 1990. godine, predsjednik Općinskog odbora u Bosanskom Šamcu i član Glavnog odbora.
Pravničku karijeru ubrzo je prekinuo rat, a prve mjesece Tihić je proveo u logorima na području bh. entiteta Republika Srpska i Srbije. Bio je zatočenik koncentracionih logora u Bosanskom Šamcu, Brčkom, Bijeljini, Batajnici u Beogradu i Sremskoj Mitrovici.
Nakon oslobođenja iz logora te kratkog vremena provedenog u diplomatiji, Tihić ulazi u politiku.
Kao poslanik u Narodnoj skupštini RS-a, promovirao je povratak Bošnjaka u taj bh. entitet, a 2002. godine, na općim izborima, izabran je za bošnjačkog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine.
Samo godinu ranije, na čelu SDA naslijedio je Aliju Izetbegovića, prvog predsjednika Republike Bosne i Hercegovine, koji se zbog bolesti odlučio povući sa dužnosti. Uz Izetbegovićevu preporuku, izabran je na Kongresu stranke.
“Sada i formalno, SDA definiramo kao narodnu stranku, otvorenu za sve građane Bosne i Hercegovine”, kazao je tada Tihić.
Od tada je bio važan faktor na bh. političkoj sceni. Učestvovao je u teškim političkim pregovorima – o ustavnim promjenama, reformi policije, državnoj imovini…
Pet godina pije smrti u Sarajevu mu je dodijeljeno priznanje za promoviranje tekovina antifašizma.
Tihić je proglašen i počasnim građaninom Bihaća i Odžaka.
Tadašnji visoki predstavnik Valentin Inzko povodom vijesti o smrti Sulejmana Tihića izjavio je: “Sulejman Tihić će biti upamćen po svojoj predanosti BiH u kojoj će svi građani biti sigurni, slobodni i jednaki, bez obzira gdje živjeli ili koje su vjere i nacije. To je bio njegov san.
Njegova spremnost na zdrave kompromise putem dijaloga će nastaviti da bude standard, kako sadašnjim tako i mnogim budućim generacijama političara u BiH. Njegova mudrost, otvorenost i praštanje, te duboko humanistička orijentacija čovjeka bez mržnje će mnogo nedostajati Bosni i Hercegovini”.
„Sulejmana Tihića pamtit ćemo po hrabrosti, upornosti i dostojanstvu s kojim se nosio u isto vrijeme sa bolešću i teškim pitanjima zamršene bh. političke stvarnosti, izjavio je tada Bakir Izetbegović, koji je na čelu stranke zamijenio Tihića.
