Koliko je zaista stabilan naš penzijski sistem te šta donose godine pred nama

Koliko je naš penzijski sistem zaista stabilan otvoreno je pitanje. S jedne strane imamo katastrofične najave analitičara potkrijepljenje zvaničnom statistokom, a s druge strane umirujuće poruke iz Federalnog zavoda za penzijsko osiguranje.

Penzioni sistem u BiH posljednjih godina suočio se ozbiljnim izazovima, koji se ogleda u značajnom porastu broja penzionera, kao i izdataka za finansiranje penzija, kaže za Klix.ba ekonomski analitičar Faruk Hadžić.

“Samo u posljednjih pet godina, dakle od januara 2016. do decembra 2020. godine, neto povećanje broja penzionera je bilo 50.573. Samo u prošloj 2020. godini, povećanje je bilo 11.780 penzionera. Dakle, ovo je povećanje broja nakon što se oduzmu oni koji su izašli iz sistema. Povećanje je također praćeno većim izdacima, tako da je u 2020. godini izdvojeno 592,4 miliona KM više za penzije nego je to bio slučaj u 2016. godini”, kaže on.

Zbog vrlo stare strukture stanovništva i radnika u BiH, dodaje, broj penzionera i izdaci za iste će se povećati i narednih godina, što će stvoriti dodatni pritisak na budžete oba bh. entiteta, jer se sada penzije isplaćuju iz budžeta.

“Upravo prebacivanje penzionog sistema na budžet pokazuje da ovaj sistem sam po sebi nije bio dugoročno održiv, te da se nedostajuća sredstva od prikupljenih doprinosa nadoknađuju od drugih poreza, poput PDV-a, akciza na gorivo i duhan, te dijelom kroz zaduženje, što je posebno došlo do izražaja u 2020. godini, kada su poreski prihodi, uključujući i doprinose značajno opalo”, smatra Hadžić.

Demografski analitičar Adnan Fehratbegović kaže kako prema zvaničnim podacima Federalnog zavoda za statistiku (FZS) će doći će do izuzetno značajnog povećanja populacije starijih od 65 godina u narednim dekadama.

“Statistički model predviđa da će u periodu 2020-2030 godina populacija 65+ porasti sa 349.318 na 481.594 stanovnika, što je povećanje od 132.276 stanovnika. Također, ukoliko analiziramo populaciju 15-64, koja se skoro pa poklapa sa radno-sposobnim stanovništvom, vidi se da će i na tom polju doći do dramatičnih promjena nagore. Naime, sa 1.507.755 stanovnika u 2020. godini, model predviđa pad na 1.253.952 stanovnika u 2030. godini, te na nevjerovatno niskih 1.018.509 u 2040. godini. Na osnovu ovoga možemo zaključiti da će FBiH imati pad radno-sposobnog stanovništva za 250 hiljada u narednih 10 godina, te još toliko u sljedećih deset godina”, smatra on.

Trenutno i na kratki rok situacija nije problematična, dalo bi se zaključiti iz izjava direktora Federalnog zavoda za penzijsko osiguranje Zijada Krnjića. On je za naš portal kazao kako je “novim zakonom zaustavljen rast broja penzionera te da bi on trebao stagnirati na trenutnom nivou u narednom periodu”.

“Novi zakon o PIO-u je zaustavio trend rasta broja penzionera. Međutim, mi smo tim zakonom obuhvatili dvije kategorije koje su jednokratno povećale broj penzionera. To su udovice šehida, njih je skoro dvije hiljade. One su uvedene u prava, ali je to njihov konačan broj. Osim toga, spuštena je granica staža sa 20 na 15 godina staža osiguranja, tako da se tu našlo nekoliko hiljada ljudi. I njih je više do tri hiljade ušlo u prava i to je konačan broj. U narednom periodu neće biti rasta broja penzionera. Taj broj će stajati jedan duži period na ovom nivou. To znači i da će se visina penzija, ako dođe do razvoja ekonomije i rasta prihoda, moći povećavati”, kazao je Krnjić.