Potez američkog predsjednika Donalda Trumpa izazvao je buru među pristalicama Muslimanske braće širom svijeta, jer se očekuje da će u bliskoj budućnosti imati različite posljedice za njih. Američki predsjednik je u ponedjeljak potpisao izvršnu naredbu kojom se nalaže početak procesa označavanja ogranaka Muslimanske braće u Egiptu, Jordanu i Libanu kao terorističkih organizacija, što će ubrzati kraj grupe gotovo stoljeće nakon njenog osnivanja.
Prema izvršnoj uredbi koju je potpisao Trump, državni sekretar Marco Rubio i ministar finansija Scott Bisent trebaju podnijeti zajednički izvještaj predsjedniku u roku od 30 dana u vezi s označavanjem povezanih organizacija Bratstva kao stranih terorističkih organizacija. Rezolucija zahtijeva od dva ministra da nastave s provedbom bilo kakvih klasifikacija u roku od 45 dana od objavljivanja izvještaja.
Prije nego što je dodao: “Ali veza između svih ovih struktura mora se dokazati odvojeno – i na vjerodostojan način pred sudom. Dakle, ima još mnogo posla.”
Što se tiče utjecaja Trumpovog poteza na budućnost Muslimanske braće u Evropi, rekla je: “U početku neće biti direktnog utjecaja. Indirektni utjecaj će također biti težak. Ali (američka odluka) će otežati (organizacijama povezanim s Muslimanskom braćom) pristup javnim sredstvima (u evropskim zemljama).”
Njemačka stručnjakinja predvidjela je promjenu u političkoj ili društvenoj percepciji institucija povezanih s Muslimanskom braćom, te u finansiranju ili aktivnostima tih institucija u Francuskoj i Britaniji, nakon američkog poteza, ali ne očekuje da će se to dogoditi u Njemačkoj, jer članovi Muslimanske braće uživaju vrlo snažan položaj na njemačkoj teritoriji, posebno sirijska grana Muslimanske braće.
U tom kontekstu, Sigrid Herrmann, vodeća njemačka “stručnjakinja” za Muslimansko bratstvo, kaže da je Trumpova naredba “prvi korak ka rješavanju organizacijske strukture Muslimanskog bratstva, budući da grupa vodi mnoga udruženja i organizacije, ne samo džamije”.
Prema Hermanovim riječima, mreža Bratstva proteže se na obrazovne organizacije i dobrotvorne organizacije, a sada uključuje mnoga druga područja kao što su (halal) finansijske usluge, profesionalna udruženja i pružatelji komercijalnih usluga.
Problem organizacija povezanih s Muslimanskom braćom koje dobijaju javno finansiranje putem skrivenih kanala, kao što su programi podrške demokratiji, u brojnim evropskim zemljama, jedan je od najvažnijih izvora finansiranja grupe i njenih aktivnosti na kontinentu. Stoga će smanjenje ovog jaza otežati djelovanje ogranaka grupe i prikupljanje sredstava.
Posmatrači vjeruju da će se različiti putevi koje su evropske zemlje poduzele u borbi protiv ove grupe vjerovatno eskalirati nakon završetka procesa klasifikacije ogranaka Muslimanske braće u Egiptu, Jordanu i Libanu kao terorističkih organizacija u Sjedinjenim Američkim Državama.
Eskalacijske mjere
Tokom proteklih godina, glavne evropske zemlje poduzele su eskalirajuće mjere protiv Muslimanske braće i s njom povezanih organizacija, od zabrane nekih organizacija, otvaranja istraga o aktivnostima drugih, istrage finansijskih kriminala, pa sve do praćenja aktivnosti.
Prema studiji Centra za proučavanje ekstremizma na Univerzitetu Georgetown u Sjedinjenim Američkim Državama, objavljenoj 2023. godine, a koju je pripremio vodeći istraživač specijaliziran za dosije Muslimanske braće, Lorenzo Vidino, Evropska unija i sve sigurnosne službe u njenih 27 država članica stavljaju Muslimansku braću i udruženja i organizacije povezane s njom pod nadzor i imaju negativan stav prema toj grupi.
U Njemačkoj, na primjer, raste pritisak na Muslimansku braću i njene podružnice, bilo unutar parlamenta, u političkim krugovima, u sudnicama, pa sve do krugova Ureda za zaštitu Ustava (domaće obavještajne službe). U najnovijem potezu, stranka Alternativa za Njemačku, drugi najveći parlamentarni blok u njemačkom parlamentu, Bundestagu, podnijela je ove sedmice hitnu istragu vladi u vezi s odobravanjem vladinog finansiranja nekih projekata koje vode članovi Muslimanske braće, posebno organizacija Klim povezana s tom grupom, te zatražila hitnu parlamentarnu istragu o tom pitanju.
Ranije ovog mjeseca, njemačke vlasti su zadale težak udarac propagandnim granama povezanim s Muslimanskom braćom zabranivši organizaciju Muslim Interactive, koja je prvenstveno aktivna u propagandi putem sajberprostora, i izvršivši sigurnosne racije u sjedištima njenih vođa s ciljem prikupljanja dokaza.
U susjednoj Austriji, vlasti poduzimaju eskalirajuće mjere od 2019. godine, kada su zabranile simbole Muslimanske braće, zatim izvršile racije protiv ciljeva grupe 2020. godine i otvorile sudsku istragu o njenim aktivnostima i njenoj povezanosti s terorizmom, a prije nekoliko sedmica su otkrile i njenog špijuna u hodnicima interne obavještajne službe.
U Francuskoj su vlasti prošlog juna odlučile da raspuste Evropski institut za humanističke nauke (IESH), opisan kao najstariji centar za obuku imama u Francuskoj, zbog njegove “povezanosti s Muslimanskim bratstvom”. Ovo se dogodilo nakon što su sigurnosne vlasti objavile izvještaj o aktivnostima Muslimanske braće u zemlji i prijetnji koju predstavljaju za sigurnost i društvo, u eskalaciji kampanje protiv te grupe.
U Švedskoj je Muslimansko bratstvo posljednjih dana pretrpjelo snažan udarac, nakon izvještaja koji je otkrio sigurnosnu istragu o sumnjivim finansijskim aktivnostima grupe u zemlji. Otkrivene su navodne sigurnosne istrage mreža imama i udruženja povezanih s Muslimanskom braćom, optuženih za pronevjeru ogromnih suma novca poreskih obveznika putem privatnih obrazovnih institucija, uključujući škole i vrtiće. Mreža je primila milijarde kruna od vlade i služila je kao pokriće za sumnjive finansijske transfere i velike prevare. Prema istrazi, švedske vlasti su počele pratiti aktivnosti ove mreže prije nekoliko mjeseci, nakon što su njene institucije akumulirale desetine miliona neplaćenih poreskih dugova, u vrijeme kada su neki od nadležnih podizali veliku ličnu dobit.
