Šta je babi milo – to joj se i snilo.
Koliko god rastezali brojke i izvodili statističke akrobacije, u Vladi Federacije BiH i dalje ne uspijevaju prikriti osnovnu činjenicu: broj zaposlenih u Federaciji ne raste, nego opada.
Najprije su optužili medije i opoziciju da koriste nedovoljno ažurne podatke Federalnog zavoda za statistiku, tvrdeći da su podaci Poreske uprave jedini relevantni. U skladu s tim, i portal
A onda se, početkom novembra, pokazalo ono što Vladi najmanje odgovara: prema podacima Poreske uprave, na kraju oktobra 2025. u Federaciji je bilo 3.771 radno mjesto manje nego u oktobru 2024.
Zanimljivo je da je Poreska uprava ove godine prestala objavljivati usporedne podatke u odnosu na isti period iste godine. Odjednom je Poreskoj upravi važnije uspoređivati samo mjesečne razlike, a izbjegavati godišnje – jer upravo one ne idu na ruku vlasti.
Međutim, uoči prošlosedmične sjednice Parlamenta, Vlada je od Poreske uprave zatražila još ažurnije podatke – zaključno s 18. novembrom. Ti podaci su bili još porazniji: samo u prvih 18 dana novembra nestalo je 986 radnih mjesta.
Tek tada, nakon upozorenja iz medija, opozicije i struke, Vlada se oglasila saopćenjem. Ali se Vlada sada pozvala na podatke s kraja oktobra, a ne na podatke od 18. novembra – vjerovatno zato što je novembarskih minus 986 jednostavno prevelik.
Skretanje teme na mjesečne trendove
Iako niko ne problematizira mjesečna kolebanja, Vlada se u saopćenju iznenada bavi razlikom zaposlenih između augusta i oktobra 2025. godine.
Potom, u potpuno nejasnom modelu, poredi oktobar 2025. s oktobrom 2022, pa s aprilom 2023, kako bi zaključila da je broj zaposlenih u oktobru 2025. veći nego 2022. To niko ne spori. Čak i oni koji upozoravaju na pad zaposlenosti ove godine tvrde isto: da je broj zaposlenih prethodnih godina rastao – ali da je zaustavljen u 2025.
Drugim riječima, Vladi niko ne spori rast 2023. i 2024. Problem je pad koji se dešava upravo sada, u godini velikog skoka minimalca i zabrane rada trgovinama nedjeljom.
Sezonska kretanja kao izgovor – ali brojke ne prate priču
Vlada se poziva na sezonske padove zaposlenosti na početku godine te odnos januara i novembra.
„Podaci pokazuju da je pad zaposlenih između novembra i januara 2022/23. godine iznosio 4.552 radnika, zatim 2023/24.godine bio je 3.987 radnika, te 2024/25. godine 5.237 radnika“, stoji u saopćenju Vlade.
Vlada opet demantira ono što niko i ne tvrdi: niko ne uspoređuje novembar prethodne s januarom tekuće godine, jer je svako iole dobronamjeran svjestan da takva kretanja nisu nužno mjerodavna.
No, ako čak i prihvatimo ovo neobično mjerilo Vlade Federacije, uviđamo da je pad broja zaposlenih na kraju januara 2025. u odnosu na novembar 2024. znatno veći od pada broja zaposlenih u januaru 2024. u odnosu na novembar 2023 – za 1.256 radnih mjesta.
Subvencijama protiv stvarnosti
I Vlada sama priznaje da se veliki broj radnih mjesta održava zahvaljujući subvencijama uvedenim nakon skoka minimalca:
„U periodu januar–septembar 2025. pravo na podršku ostvarilo je 106.466 korisnika, a 527.856 radnika bilo je obuhvaćeno programom očuvanja radnih mjesta… isplaćeno je 65,6 miliona KM…“
Drugim riječima, tržište rada se „stabilizuje“ uz intenzivnu državnu pomoć – ne zahvaljujući stvarnom rastu zaposlenosti.
Po svemu sudeći, Vlada je zapala u ono što omladina po društvenim mrežama zove wishful thinking: misle ono što priželjkuju. Ili kako se u nas uvijek govorilo: Šta je babi milo – to joj se i snilo.
