Ovogodišnji izvještaj o napretku Srbije, koji će Evropska komisija usvojiti u utorak u okviru paketa proširenja, bez sumnje će biti najnegativniji otkako je Srbija započela svoj put ka članstvu u Evropskoj uniji. Oglas
Od kritika zbog retorike protiv EU, prekomjerne upotrebe policijske sile, nespremnosti za procesuiranje ratnih zločina, neispunjavanja obaveza iz sporazuma s Kosovom, prijetnji i zastrašivanja novinara i predstavnika civilnog društva, do nazadovanja u oblasti slobode izražavanja, u nacrtu izvještaja o napretku, nižu se ozbiljne zamjerke Srbiji.
Paket proširenja trebalo bi da bude usvojen na sastanku kolegija Evropske komisije u utorak, 4. novembra. Dok će iz tih dokumenata biti vidljiv značajan napredak Albanije i Crne Gore, te stagnacija ili manji pomaci drugih zemalja, izvještaj za Srbiju sadrži najviše kritika i negativnih ocjena.
Evropska komisija u tekstu nacrta navodi da se u Srbiji nastavlja narativ protiv EU, ne samo u medijima, već i na najvišem političkom nivou. Od Srbije se traži veći angažman u komuniciranju svog strateškog i deklarisanog opredjeljenja za integraciju u EU, kao i borba protiv dezinformacija i manipulacija.
U izvještaju se navodi da Srbija “tek treba da pokaže političku volju” za evropske integracije. Komisija smatra da duboka društvena polarizacija, kao i stalna anti-EU retorika, idu protiv tog cilja. Izražava se i zabrinutost zbog odnosa vlasti prema nevladinom sektoru.
Dio organizacija civilnog društva prestao je sarađivati s državnim institucijama, što narušava inkluzivnost procesa proširenja u slučaju Srbije.
Korupcija, verbalni napadi, upotreba sile…
Nacrt izvještaja podsjeća i na incident s rušenjem nadstrešnice u Novom Sadu prije godinu dana, navodeći da je taj događaj izazvao masovne proteste protiv korupcije i percipirane neodgovornosti vlasti. Komisija smatra da je taj incident dodatno produbio društvenu i političku polarizaciju u Srbiji.
Srbija je ostvarila nedovoljan napredak i kada je riječ o demokratiji. U izvještaju se naglašava da je sada posebno važno ostvariti značajan pomak u izbornoj reformi, u potpunosti primijeniti preporuke međunarodnih posmatrača nakon posljednjih izbora, i to prije narednih glasanja.
Evropska komisija smatra da se u Narodnoj skupštini Srbije ne vodi stvarna demokratska debata, da se održava premali broj sjednica, da su rasprave obilježene tenzijama između vlasti i opozicije, te da se sankcionisanje poslanika zbog ponašanja ne primjenjuje jednako. Prema izvještaju, uslovi za djelovanje civilnog društva postaju sve teži, a zabilježeni su i sve češći verbalni napadi na predstavnike nevladinih organizacija, uključujući i one koje dolaze od visokih državnih zvaničnika.
Evropska komisija navodi da, iako Srbija ima zakonski okvir koji omogućava slobodu okupljanja, u praksi sigurnost demonstranata nije uvijek zagarantovana. Spominju se brojni slučajevi prekomjerne upotrebe sile nad učesnicima protesta, koji nisu adekvatno istraženi niti su protiv odgovornih preduzete odgovarajuće mjere.
Vanjski odnosi: Nema napretka
Najveće nazadovanje Srbija je zabilježila u oblasti slobode medija, što EU smatra ključnim elementom demokratskog društva i jednim od prioriteta za zemlju koja teži članstvu u Uniji.
“Srbija posjeduje određeni nivo spremnosti u oblasti slobode izražavanja, ali je u proteklom periodu zabilježeno nazadovanje. Uslovi rada medija i novinara ozbiljno su pogoršani”, navodi se u nacrtu izvještaja, uz posebno isticanje izjava vladinih zvaničnika kojima se diskredituje rad novinara.
U borbi protiv organizovanog i ozbiljnog kriminala Srbija je ostvarila samo “ograničen napredak”, što predstavlja vrlo lošu ocjenu. U oblasti vanjskih odnosa napretka uopšte nije bilo.
Funkcionisanje demokratskih institucija u Srbiji dovedeno je u pitanje zbog duboke polarizacije. Potrebna je sveobuhvatna reforma izbornog zakona i jasna razgraničenost između partije i države.
Od Srbije se traži i više napora u oblasti vladavine prava, nepristrasnosti i efikasnosti pravosuđa. Posebno se naglašava potreba za većom odlučnošću u procesuiranju ratnih zločina. Komisija primjećuje da se sudovi ustručavaju da podižu optužnice protiv osoba visokog profila, te da je saradnja s Hrvatskom i Kosovom u slučajevima ratnih zločina bila vrlo ograničena.
Izvještaj kritikuje Srbiju i zato što brojne političke stranke, političari i mediji daju javni prostor osuđenim ratnim zločincima, te nastavljaju negirati zločine, uključujući i genocid u Srebrenici, bez ikakvih posljedica.
Antagonizam u odnosima s Hrvatskom
Kada je riječ o pitanju nestalih, navodi se da Srbija nastavlja sarađivati s međunarodnim komisijama i Crvenim krstom, ali da od januara 2023. godine nije održan nijedan bilateralni sastanak s Hrvatskom.
U dijelu izvještaja koji se odnosi na odnose sa susjedima, ističe se da su odnosi s Hrvatskom i dalje obilježeni antagonističkim javnim prepucavanjima i diplomatskim notama. Srbija je, prema izvještaju, protjerala nekoliko hrvatskih državljana uz obrazloženje da predstavljaju prijetnju sigurnosti. Ipak, saradnja u oblasti energetike ocijenjena je kao efikasna.
Srbija je, pored toga, oštro kritikovana i zbog odnosa prema Kosovu, ali je i Kosovo upozoreno zbog neispunjavanja svojih obaveza iz dijaloga pod pokroviteljstvom EU.
Komisija navodi da su političke prilike i u Srbiji i na Kosovu negativno uticale na proces normalizacije odnosa i sprovođenje postignutih sporazuma. Obje strane pozvane su da bez odlaganja sprovedu Briselski sporazum iz 2023. i Ohridski aneks o implementaciji iz iste godine, uz upozorenje da je to jedan od ključnih uslova za napredak ka EU.
Četiri godine bez otvaranja novog poglavlja
Srbija je posebno kritikovana jer nije preduzela mjere protiv odgovornih za napad u selu Banjska na sjeveru Kosova, što se navodi kao ozbiljno nazadovanje. Također, Komisija upozorava da Srbija ne poštuje obavezu da se ne protivi članstvu Kosova u međunarodnim organizacijama, te da je povlačenje Srba iz kosovskih institucija predstavljalo “grubo nazadovanje” u sprovođenju dogovora iz dijaloga.
Ipak, Komisija pozdravlja učešće Srba na parlamentarnim i lokalnim izborima na Kosovu, ocjenjujući to kao početak njihovog povratka u kosovske institucije, gdje bi, u skladu sa sporazumima, trebali djelovati u okviru zakonskih propisa Kosova.
Uprkos ovako negativnom izvještaju, očekuje se da će Komisija potvrditi da Srbija i dalje ispunjava tehničke uslove za otvaranje klastera 3 u pregovorima o pristupanju EU. Međutim, teško je očekivati da će taj proces dobiti podršku u Vijeću. Prošlo je već četiri godine otkako je Srbija otvorila neko novo poglavlje u pregovorima s Evropskom unijom
