Članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine danas u Briselu učestvuju na sastanku sa poslanicima Odbora za vanjska pitanja Europskog parlamenta. Prvi se obratio predsjedavajući Predsjedništva BiH, Željko Komšić koji je kazao da BiH za budućnost ima tri opcije.
“S obzirom na sva dešavanja na evropskom kontinentu, agresiju Rusije na Ukrajinu, do sada skoro neviđeno jedinstvo skoro svih zemalja Evrope a ne samo članica EU, odgovor na ovu agresiju kao i na posljedice agresije na zapadni Balkan i na moju zemlju moja obaveza je da budem direktan i ne baš uvijek diplomatskim jezikom”, kazao je Komšić i dodao:
“Ponovit ću ono što svi već znate ko su ključni politički akteri, posebno ruski politički akteri sa nadom da će se to ovog puta čuti i upamtiti. To je važno jer ruskom agresijom jer ugrožena sigurnost skoro cijelog kontinenta. Mišljenje EK o zahtjevu BiH za članstvom u EU po mom shvatanju za BiH predstavlja, ako ne revolucionaran dokument, onda dokument koji se po važnosti nalazi odmah iza Dejtonskog mirovnog sporazuma”, piše N1.
Komšić je poručio je pred BiH stavljen izbor i da BiH ima tri puta.
“Pred BiH je stavljen izbor, zapravo BiH ima tri puta kojima može krenuti sa te političke raskrsnice. Prvi izbor je da izabere put koji vodi ka realizaciji preporuka i 14 prioriteta iz navedenog mišljenja. To je za moju zemlju možda najteži, ali sigurno najbolji put.
Ako mogu da biram pravac, ja biram ovaj i to iz sljedećih razloga. U pomenutom mišljenju EK su detektovane i definisane oblasti koje BiH mora ispuniti da postane evropska i demokratska država. Drugi razlog u slučaju realizacije 14 preporuka jeste da se BiH nepovratno okreće EU, bez obzira na rasno, etničko i vjersko porijeklo.
BiH se u tom slučaju okreće demokratskim i naprednim društvima u kojima je najvažnija činjenica da smo mi kao pojedinci zaštićeni. Treći razlog zašto vjerujem da je to ispravan put je taj što sam mišljenja da je taj put uz NATO put dodatna garancija egzistencije BiH”, kazao je Komšić i nastavio:
“Drugi izbor za BiH jeste da sve ostane ovako kako je sada. Objašnjavati kakvo je stanje sada u BiH mislim da nije potrebno, svima nam je to poznato. To je stanje stagnacije i latentnog konflikta koji je postao neizdrživ za građane BiH. BiH se nalazi u stalnoj blokadi, etnička podijeljenost se pokušava predstaviti kao trajna kategorija društva dok nas nesigurnost i korupcija dovode do masovnog iseljavnja mladih iz BiH.
Kreira se društvo i društveni ambijent u kojem se kao pojedinac možete afirmisati i imati pristojan život jedino ako ste osvjedočen pripadnik vladajuće stranke ili etničke strukture. Sve to pokazuje da je trenutni ustavno-pravni okvir, kao i koncept organizacije društva zapravo prevaziđen i da dalje insistiranje na njemu dovodi do dekadencije društva. U svjetlu trenutnih dešavanja u Evropi podsjećam da je Rusija bila najveći zagovornik ovog stanja u BiH iz jednostavnog razloga, to je bilo stanje zamrznutog konflikta koje je Rusiji odgovaralo kao izvor problema”.
“Treći izbor za moju zemlju je da krenemo nazad u odnosu čak i na sadašnje stanje. Sigurno, rezultat ovakvog izbora jeste konflikt. Do tog konflikta će u tom slučaju sigurno doći, trenutak izbijanja konflikta će zavisiti od toga da li je BiH u svom uređenju nastavila putem podjela. Zavisit će od toga da li su te podjele formalizovane, kako ustavom tako i zakonodavstvom BiH. Sigurno da će zavisiti i od spoljnih uticaja u regionu.
Etnički struktuiran izborni sistem koji se pokušava nametnuti na jednom dijelu BiH je definitivni početak disolucije BiH sa veoma nezavisnim ishodom. To se pokušava nametnuti iz zemalja susjeda, kroz koncept za brigu naroda koji su autohtoni građani BiH.
Ide do te mjere da se susjedne zemlje otvoreno miješaju u politiku BiH. Ako vam ovo liči na situaciju u Lugansku i Donjecku, politiku Rusije i do čega je dovela u pravu ste. To je isti agresivni koncept jedne države koja pokušava da zavlada drugom državom. Jedina razlika je što susjedne države ne pokušavaju oružanim sukobom da to urade. Istini za volju, to su radile u periodu 1992-1995. što je dokazano presudama međunarodnih sudova”.
“Kako drugačije nazvati politiku Srbije, a nazvana je ‘srpski svet’, identično ‘ruskom svetu’“, dodao je Komšić.
“Zar je potrebno da podsjećamo na Dodikovu neutralnost po pitanju ruske agresije na Ukrajinu, na stav Čovića kako Rusija treba da pojača prisustvo u BiH, na usaglašeni stav ministra Hrvatske i njegovog kolege Lavrova po pitanju izbornog zakona BiH? Šta je još potrebno da bi se vidjela putinovska matrica u pristupu kako domaćih političkih faktora, tako i faktora iz susjednih zemalja?”, kazao je i zaključio da nas taj pristup vodi u “kreirane etničke podjele sa izvjesnim konfliktom”.
Izraženi stavovi i mišljenja u tekstovima su isključivo autorski i ne odražavaju nužno stavove uredništva ili vlasnika Balkan X portala.