Sedam mjeseci prošlo je od poplava koje su ostavile pustoš u općinama Jablanica, Konjic, Kiseljak, Fojnica i Kreševo, a stanovništvo i dalje čeka izgradnju domova i obnovu infrastrukture.
U međuvremenu je održano i nekoliko protesta na kojima su građani izrazili nezadovoljstvo, nastojeći podstaknuti vlasti da ubrzaju obnovu, uzimajući u obzir razmjere katastrofe. Najgore je prošla općina Jablanica u kojoj je poginulo 19 osoba, a štete se procjenjuju na 50 miliona KM.
Upravo toliko novca – 50 miliona KM osigurano je u ovogodišnjem federalnom budžetu za poplavljena područja, o čemu je nedavno govorio federalni premijer Nermin Nikšić. Premijer je rekao da Vlada FBiH finansira i izradu projekata za individualne stambene objekte, koji će se raditi u saradnji sa lokalnim zajednicama i udruženjima.
“Ne može Vlada direktno implementirati sredstva u te namjene, ali ćemo ih odobravati lokalnim zajednicama kad bude završena kompletna dokumentacija”, kaže Nikšić.
Emir Muratović, načelnik Općine Jablanica, za Oslobođenje je govorio o tome koliko je ova lokalna zajednica dosad dobila novca za obnovu poplavljenih područja sa viših nivoa vlasti, ali i iz drugih izvora.
“Preko međunarodnog fonda – kada je Vlada Hrvatske uplatila 20 miliona KM, mi smo dobili 4,7 miliona KM i taj iznos smo krajem prošle godine planirali u budžetu, u smislu prihoda i rashoda. Vlada HNK-a je odredila 1.300.000 KM Općini Jablanica i ta sredstva su budžetirana za 2025, što znači da smo dosad ukupno dobili samo šest miliona KM. Znamo da je Vlada FBiH u budžetu za ovu godinu osigurala 50 miliona KM za poplavljena područja, ali nijedna marka od tog novca nije došla do nas. Na koji način će se implementirati ta sredstva – ne znam i ne znam kako će se tih 50 miliona implementirati na sva pogođena područja. Da zaključim, na račun Općine Jablanica od viših nivoa vlasti i međunarodnog fonda i Vlade HNK-a došlo je šest miliona KM, a procijenjene štete koje su u ingerencijama Općine, u smislu onoga šta treba rješavati na terenu, iznose 50 miliona KM”, kaže Muratović.
Što se tiče obnove stambenih objekata i izgradnje novih, Muratović ističe da je u Donjoj Jablanici potrebno izgraditi 22 nova objekta.
“Organizacija Pomozi.ba je preuzela na sebe izgradnju svih tih stambenih objekata u smislu da će šesnaest objekata graditi na novim parcelama u Donjoj Jablanici, na sigurnoj zoni. Četiri objekta će biti izgrađena na privatnim parcelama, dok su dva objekta donacijama Pomozi.ba isplaćena ljudima, gdje su oni već počeli projekte na drugim terenima. U naselju Zlate potrebno je izgraditi tri nova stambena objekta, jer tu imamo specifičnost kanala koji prolazi preko određenih objekata koje je potrebno srušiti kako bi taj odvodni kanal mogao dalje regulisati vodu koja se pojavljuje u istom potoku koji je bio problematičan 4. oktobra prošle godine. Ostale objekte je potrebno rekonstruisati. U naselju Mirke, zbog nemogućnosti izgradnje tipske zone, u smislu novog tipskog naselja gdje bi više objekata bilo smješteno na jednom mjestu, morali smo pet-šest porodica riješiti na druge načine, što smo uradili zajedno sa organizacijom Pomozi.ba i Crvenim križem. U Donjoj Jablanici je potrebno rekonstruisati još oko dvadesetak, a na Zlatama desetak objekata”, pojašnjava Muratović.
Govoreći o izgradnji novih kuća, Muratović kaže da se rade pripremne aktivnosti u stambenoj zoni, jer je potrebno izgraditi infrastrukturu, priključke, vodovod, kanalizaciju, provesti električnu mrežu i to radi Općina, dok se organizacija Pomozi.ba bazirala na izgradnju kuća.
“Što se tiče naselja Zlate, već je raspisana javna nabavka za kanal koji je potrebno da se uradi, a ove kuće se okolo rekonstruišu, kao i u Donjoj Jablanici. Sada je obećavajuća pomoć i od Islamske zajednice u BiH i Merhameta, tako da očekujemo dodatna dva miliona KM na terenu koji pripada našoj općini. Naša je želja i trudit ćemo se da stambeni objekti budu završeni do kraja ove godine, a da li će tako biti, zavisi od mnogih faktora. Ono što je najvažnije jeste da su obezbijeđena finansijska sredstva za sve te objekte”, naglasio je Muratović.
Na kraju je dodao da Općina zajedno sa federalnim Ministarstvom za izbjegla i raseljena lica radi infrastrukturu u stambenoj zoni u Donjoj Jablanici.
“Ministarstvo je odobrilo sredstva, a Općina provodi nabavku, ima dužnost da to implementira”, zaključio je Muratović.
Kada je u pitanju grad Konjic, štete od poplave iznose više od 80 miliona KM. Prije nekoliko dana u Konjicu su potpisani ugovori o izgradnji osam novih stambenih objekata za porodice koje su pretrpjele štete u poplavama. Projekat finansira Islamska zajednica u BiH, a ugovore su potpisali korisnici, predstavnici ove lokalne zajednice, Rijasetovog Ureda za društvenu brigu i MDD Merhamet. Radovi su planirani za posljednje dane maja, nakon što se završi tenderska procedura, a planirano je da kuće budu useljive do kraja ljeta.
“U narednim danima očekujemo početak radova. Tu je već pripremljena dokumentacija i očekuje se finalizacija dogovora i ugovora sa izvođačima radova. Imamo i objekte koji će biti finansirani od federalnog Ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica. Očekuju se u skorijem periodu potpisivanje ugovora i početak radova. Kad su u pitanju infrastrukturni objekti, rade se projektne dokumentacije, aplicira se gdje se može, kako bi se čim prije krenulo s radovima”, rekao je za Oslobođenje Mirza Alibašić, predsjednik tima za obnovu grada Konjica.
Problema, kaže, uvijek ima, ali da sve ide svojom dinamikom.
“Sigurno će najveći problem biti nedostatak finansijskih sredstava ako uzmemo u obzir da su štete u Konjicu, prema podacima Komisije za procjenu šteta imenovane od Grada, preko 82 miliona KM. Radi se o štetama koje je pretrpjelo stanovništvo i na lokalnoj infrastrukturi, a pored toga imamo štete na regionalnim cestama”, podsjeća Alibašić.
Kaže da proces obnove ide na način da će se sredstva sa federalnog nivoa iskoristiti na način da će neki kupiti nekretnine, a pojedini će izgraditi domove iz donatorskih sredstava… Dok čekaju izgradnju stambenih objekata, ljudi su smješteni u kontejnerskom naselju, a neki su kod rodbine, rekao je Alibašić
Izraženi stavovi i mišljenja u tekstovima su isključivo autorski i ne odražavaju nužno stavove uredništva ili vlasnika Balkan X portala.
