Zašto građani BiH, posebno Krajišnici, odlaze većinom u Sloveniju? Kakav je tamo život i koliko ih je trenutno u toj državi?

Životni standard u Sloveniji mnogo je veći nego u BiH, socijalno pitanje i prosječne plate su mnogo veće nego u BiH , ali za Bosance i Hercegovce koji se odluče na posao u ovoj zemlji to ne znači da će doći u zemlju gdje će ih svi dočekati raširenih ruku.

Slovenija i pored svih prednosti ima svoje probleme i nedostatke, a naši građani koji razmišljaju o poslu u ovoj zemlji mogli bi se suočiti sa nekim od njih.

Treba napomenuti da plate u Sloveniji nisu među najvišim u Evropi, možda su za koji euro veće od Hrvatske ali nisu poput onih u Švicarskoj i Norveškoj, ili u susjednoj Austriji gdje je teže dobit i radnu dozvolu.
Slovenija nije jeftina zemlja, naročito kada je stanovanje u pitanju. Prema riječima mnogih koji su dugo u Sloveniji kirija u nekom većem gradu kreće se od 600 eura za jednosoban stan, a za veći i do 1000 eura. Koliko se stoga isplati život sa platom od 1000 do 1500 eura, koliko naši radnici zarađuju u trgovinama i fabrikama, drugo je pitanje.

Ministarstvo rada, porodice, socijalnih pitanja i jednakih mogućnosti Slovenije nedavno je počelo aktivnosti na izmjeni ugovora o zapošljavanju državljana Bosne i Hercegovine i Srbije u Sloveniji.

Promjene idu u smjeru veće zaštite prava radnika i sprečavanja nezakonitog iskorištavanja, socijalnog dampinga i nelojalne konkurencije.

Ministar rada je istakao kako je cilj slovenske strane poboljšati zaštitu radnika, osigurati da svi radnici koji rade u Sloveniji budu ravnopravni. Izaslanstva i tim Ministarstva identificirali su moguća poboljšanja sporazuma, koja bi u praksi omogućila veću zaštitu i bolje informiranje radnika.

Jedno od poboljšanja, kada su u pitanju radnici iz Bosne i Hercegovine, trebalo bi, prema riječima Muamera Bandića, direktora Agencije za rad i zapošljavanje BiH, biti da se radnicima osiguraju dvojezični ugovori.

Mi smatramo da ne treba mijenjati član koji se odnosi na vezanost radnika za jednog poslodavca prvu godinu, jer na taj način radnik ipak ima određenu sigurnost. Ono što smo mi tražili i na čemu ćemo i dalje insistirati jeste da se našim radnicima prilikom zaključenja ugovora on dostavi na oba jezika, istakao je Bandić.

Ovom prilikom on je podsjetio da trenutno u Sloveniji radi skoro 100.000 bh. radnika, od kojih samo neki dođu do Agencije prilikom zaključenja ugovora kako bi im pomogli oko prevođenja.

– Smatramo da bi samo nuđenje dvojezičnog ugovora umnogome olakšalo stvari. Na ovaj način bi radnik tačno znao šta piše u ugovoru, koje su mu obaveze, ali i prava, istakao je Bandić.

Podsjetio je i da Agencija za rad i zapošljavanje BiH ima dobru saradnju sa nadležnim u Sloveniji, te da oni kao Agencija često obilaze radnike, poslodavce u Sloveniji i u saradnji sa svim učesnicima na tržištu rada pokušavaju riješiti sve eventualne probleme.