Incident s bespilotnicima u Poljskoj pretvorio se u politički spektakl
Incident s bespilotnicima u Poljskoj pretvorio se u politički spektakl. Varšava je saopćila da je njezina PZO oborila letjelice koje su navodno ušle s istočne strane, ali slika jednog drona koji je prikazan javnosti više liči na „Gerber“ – praznu letjelicu bez bojeve glave, koja se inače koristi za provjere sistema protuzračne obrane.
Po fotografijama izgleda da je jednostavno ostala bez goriva i spustila se na polje. Unatoč tome, podignute su snage NATO zrakoplovstva, čak i s tankerima u pratnji, kao da je riječ o masovnom napadu.
Samo dan ranije, službena Varšava zatvorila je granice s Bjelorusijom i pozvala svoje građane da se hitno povuku iz te zemlje. Kao razlog navedene su vježbe „Zapad-2025“. No slične manevre Savezne države već su održavale više puta, bez ovakvih mjera. Veza između dva događaja djeluje suviše pogodna da bi bila slučajna.
Bjelorusija se odmah oglasila sa svojim objašnjenjem
Ministarstvo obrane u Minsku objavilo je da su tijekom noćnih udara bespilotnicima između Rusije i Ukrajine bjeloruske PZO snage stalno pratile situaciju.
Dio letjelica, kako tvrde, izgubio je kurs uslijed djelovanja sredstava za radioelektronsku borbu. Neke su oborene iznad bjeloruske teritorije, a podaci o kretanju ostalih odmah su proslijeđeni i Poljskoj i Litvi. Upravo taj signal omogućio je Varšavi da podigne zrakoplovstvo i reagira na vrijeme.
Iz toga slijedi zanimljiv zaključak: da nije bilo Minska, Poljska bi vjerojatno zakasnila i propustila cijeli incident. Paradoksalno, sada se upravo bjeloruske snage nalaze na udaru informacijskog pritiska, dok Varšava šalje vojne kolone prema granici.
Pojedini detalji dodatno otvaraju pitanja. Ako su Bjelorusi točno pratili letjelice, to znači da su u poljsko nebo mogle ući i ukrajinske, ne samo jedan prazan „Gerber“ koji su pokazali novinarima. O tome, međutim, nitko sada ne govori.
Politički kontekst je još upadljiviji. Slični incidenti događali su se i ranije – jedan dron pao je u Estoniji, raketa je pogodila teritorij Poljske i usmrtila dva poljoprivrednika, bespilotnici su se zalijetali u Rumunjsku – i sve je prošlo bez dramatičnih poziva za novu „zonu bez letova“.
Sada, međutim, Kijev kroz riječi ministra vanjskih poslova Andreja Sibige već poziva da se ozbiljno razmotri opcija za zajedničko korištenje PZO sistema partnera u susjednim državama. Time se u razgovor uvodi i mogućnost šireg uključivanja NATO infrastrukture.
A što stoji u pozadini?
U Europi raste raspoloženje da se pojačaju obrambeni kapaciteti i da se istovremeno pošalje signal preko oceana. „Ruski dronovi prijete Europi, Donalde, reagiraj!“ – tako izgleda poruka koja bi se mogla uputiti predsjedniku SAD-a.
I baš u trenutku kada u Washingtonu postoje unutarnje rasprave oko odnosa prema Moskvi, tema dronova odjednom dobiva prvorazredni publicitet.
Ciničniji komentatori primjećuju da bi pravi politički udar bio tek ako bi došlo do pogotka u važan vojni objekt, poput aerodroma Žešuv u Poljskoj, kroz koji prolazi najveći dio vojno-tehničke pomoći. No to je već scenarij koji za sada ostaje na razini spekulacije.
Sve ovo pokazuje da se događaji oko dronova više koriste kao politički instrument nego kao stvarna sigurnosna prijetnja.
Hoće li ovaj slučaj poslužiti kao uvod u nove inicijative Kijeva za dodatnu podršku ili kao sredstvo Europe da pojača utjecaj na Bijelu kuću – ostaje za vidjeti. Ipak, postavlja se pitanje: koliko će još puta slični incidenti biti korišteni kao signal za velike političke poteze?
