Izjava predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da bi Srbija pristala na članstvo u Evropskoj uniji bez prava veta izazvala je pažnju njemačkih medija, koji ovaj potez tumače kao potencijalni politički zaokret, ali i kao mogući taktički manevar.
Prema analizama objavljenim u njemačkoj štampi, ideja o ulasku novih članica bez prava veta dio je šire rasprave o reformi Evropske unije. U Briselu već duže vrijeme traje debata o potrebi promjene načina odlučivanja, posebno u kontekstu proširenja na Zapadni Balkan i istočnu Evropu. Strahuje se da bi zadržavanje principa jednoglasnosti moglo dodatno otežati funkcionisanje Unije.
Njemački analitičari navode da Vučićeva izjava može imati više motiva. Jedan od njih je pokušaj da se Srbija predstavi kao konstruktivan partner Evropske unije u trenutku pojačanih geopolitičkih tenzija. Drugi motiv može biti ublažavanje kritika zbog stanja demokratije i vladavine prava u zemlji, bez suštinskih reformskih zahvata.
Dio stručne javnosti upozorava da bi model „članstva bez veta“ mogao otvoriti pitanje ravnopravnosti država članica, s obzirom na to da važeći evropski ugovori podrazumijevaju jednaka prava za sve članice. Takav model zahtijevao bi ozbiljne institucionalne i pravne promjene unutar same Evropske unije.
Kritičari u Srbiji smatraju da bi eventualno ograničeno članstvo moglo dovesti do situacije u kojoj bi zemlja preuzela obaveze, a da pritom ne bi imala puni politički utjecaj u donošenju ključnih odluka.
Rasprava o reformi Evropske unije i budućem proširenju dobija na intenzitetu u svjetlu rata u Ukrajini i promijenjenih geopolitičkih okolnosti. Ostaje otvoreno pitanje da li će Unija insistirati na punoj ravnopravnosti budućih članica ili će, radi stabilnosti i bržeg proširenja, razmotriti fleksibilniji model pristupanja.
