POLITIKA
Lider HDZ-a Dragan Čović na posljednjoj sjednici Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine tražio je da se izvrši pritisak na visokog predstavnika Christiana Schmidta da se povuku odluke o državnoj imovini.
Posljednjih mjeseci Čović govori o rješavanju pitanja o državnoj imovini navodeći da je ovo pitanje postalo dio političkih prijepora te ozbiljna prepreka razvoju i investicijama.
“Državnu imovinu treba žurno riješiti. Ona je postala prepreka normalnom investiranju u Bosni i Hercegovini,” rekao je Čović početkom decembra, dodajući da domaći političari moraju preuzeti odgovornost i donijeti potrebne zakone.
Ako to ne bude moguće, kaže da oni koji su ranije nametali rješenja, misleći na visokog predstavnika, trebaju ponuditi modele prilagođene stvarnim prilikama.
“Državna imovina ne smije biti prepreka bilo kakvoj javnoj investiciji u Bosni i Hercegovini,” zaključio je Čović.
I nakon sjednice Hrvatskog narodnog sabora (HNS) u novembru prošle godine Čović je kazao da je zbog zabrane raspolaganja državnom imovinom nemoguće provođenje određenih projekata.
“Resorni ministar Bunoza je napravio presjek gdje se nalazimo i pojasnio je blokade. Nedopustivo je da izvan ustavnih ovlasti kada je u pitanju državna imovina, pa će se prema njoj tako odnositi. Nedopustivo je da ne možemo graditi autoput kroz Mostar, jer to neko blokira. Visoki predstavnik je rekao da će morati korigirati svoju odluku. 15 milijardi eura investicija stoji zbog toga. Nezamislivo da javna infrastruktura se ne može raditi zbog toga. Donekle razumijem ako je privatni sektor, ali ovo… Ministar kaže da je neperspektivna imovina, ali mi ne možemo graditi. To nije način. Pozivam visokog predstavnika da korigira rješenje”, rekao je on.
I Schmidt ublažio ton
I Schmidt je u izvještaju koji je uputio Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda (UN) u oktobru prvi put javno poziva na ublažavanje zakona kojim je međunarodna zajednica zabranila raspolaganje državnom imovinom. Još 2005. bivši visoki predstavnik Paddy Ashdown nametnuo je ovaj zakon kako bi spriječio prodaju i knjiženje imovine na entitetske i lokalne nivoe. Republika Srpska ovaj zakon uveliko krži uprkos odlukama Ustavnog suda BiH, a pravosuđe ne reaguje.
“Obzirom da mnogi investicijski i razvojni projekti uključuju državnu imovinu, prvenstveno poljoprivredno i šumsko zemljište, trenutna pravna situacija dovela je do ozbiljne nesigurnosti, pa čak i blokade tih projekata”, naveo je u izvještaju.
Schdmit je naveo da je nerealno očekivati saglasnost predstavnika vlasti iz RS za sveobuhvatno rješenje pitanja državne imovine, koje bi trebalo zamijeniti postojeću zakonsku zabranu.
BiH nema ni registar državne imovine. Jedini popis je onaj koji je OHR završio 2009. i u kome je 1.000 jedinica državne imovine u zemlji i inozemstvu, od čega je oko trećine vojna imovina.
Ne postoje ni zvanični podaci o tome koliko je imovine na protupravan način preknjiženo, prodano i zloupotrijebljeno.
Razlog izgradnja autocesta kroz Hercegovinu?
Jedan od takvih slučajeva je izgradnja dionice autoceste Mostar jug – Tunel Kvanj, s obzirom da trasa prolazi preko zemljišta koje je državna imovina i pod zabranom je raspolaganja.
Izgradnja ove dionice je blokirana zbog odbijanja Predsjedništva BiH da odobri ustupanje državnog zemljišta koje se vodi kao vojna imovina, uključujući područje kasarne “Miralem Jugo” i vojnog aerodroma Ortiješ. To se odnosi i na dionice južno od Mostara, sve do granice.
Zamjenik ministra odbrane BiH Slaven Galić (HDZ) krajem novembra uputio je službeni zahtjev Christianu Schmidtu, tražeći intervenciju zbog, kako navodi, institucionalne blokade.
U dopisu se ističe da Predsjedništvo BiH ne postupa u skladu s međunarodnim sporazumima, blokira projekte koji su već ratificirani u Parlamentu BiH te ne daje obrazloženje na koji bi način izgradnja ugrozila sigurnost države.
“Smatram da je intervencija visokog predstavnika neophodna kako bi se spriječile štetne posljedice po BiH i omogućila realizacija međunarodnih obaveza”, naveo je Galić.
Ovo je jedna od tri dionice koje čine saobraćajnu cjelinu kroz veći dio Hercegovine – od Mostara do Počitelja. Druge dvije dionice su Tunel Kvanj – Buna i Buna – Počitelj.
Na ovom dijelu Koridor 5C se znatno udaljava od postojeće magistrale kojom se sada putuje ka jugu i ide potpuno novom trasom, znatno istočnije, a svaka od spomenutih dionica sama za sebe je neupotrebljiva.
Dionica Buna – Počitelj je davno izgrađena i godinama stoji neiskorištena dok je gradnja dionice Tunel Kvanj – Buna počela krajem prošle godine, a tok za izgradnju je 30 mjeseci. No, bez dionice Mostar jug – tunel Kvanj ni ove dvije dionice neće imati nikakvu ulogu i beskorisno će stajati, a saobraćaj na cijelom potezu od Mostara do Počitelja i dalje će se odvijati magistralnom cestom.
Kada se gradnja ove tri dionice završi, autoput će se spajati sa već izgrađenim dijelom od Počitelja do Hrvatske i dalje, što znači da će se od Mostara do mora putovati bez silaska s Koridora. Čovićeva dugogodišnja želja je da spoji Mostar s Hrvatskom na jugu dok jednake napore ne ulaže u izgradnju brzih cesta ka Krajini ili Tuzli.
Blokada tunela Prenj
HDZ-ov direktor Elektroprivrede BiH Denis Lasić je još 2024. godine naveo kako se fokus, s izgradnje tunela Prenj, prebacuje na brze ceste, poput Mostar – Široki Brijeg – Grude – Republika Hrvatska.
I na sjednicama Federalnog parlamenta opozicija je nekoliko puta otvarala ovu temu sa sumnjom da su namjere HDZ-a da se putna komunikacija između Sarajeva i Mostara nikada ne uspostavi, odnosno ova dionica autoputa (tunel Prenj) ne izgradi.
Tender za izbor nadzora na projektu raspisan je 17. maja 2024. godine, a zatvoren je 22. jula 2024, kada je raspisan i tender za izbor izvođača radova. Međutim, radovi nikada nisu započeli iako je i federalni premijer Nermin Nikšić najavio da će izgradnja krenuti u 2025. godini.
Ipak, zabrana raspolaganja državnom imovinom nije problem samo u Hercegovini. Koči izgradju brzih cesta i u drugim kantonima.
Zakon o zabrani raspolaganja državnom imovinom je uspostavio mogućnost izuzimanja imovine pod zabranom, davanje te nadležnosti komisiji Vijeća ministara za državnu imovinu, a koja je u više navrata uz utvrđivanje opšteg interesa to pravo i koristila.
Međutim, u ovom sazivu ova komisija nikada nije imenovana jer za njeno osnivanje nisu glasali SNSD-ovi ministri Srđan Amidžić i Staša Košarac.
Gradnja autoceste Tuzla–Orašje i obilaznice Živinice nije moguća bez rješavanja problema zabrane raspolaganja državnom imovinom problema koji Tuzlanski kanton već mjesecima drži u putnoj blokadi.
I Vlada Tuzlanskog kantona tražila je izmjene Zakona o raspolaganju državnom imovinom, kako bi infrastrukturni objekti bili izuzeti iz zabrane.
U javnosti se spekuliše da Čović želi ukinuti zabranu raspolaganja državnom imovinom zbog južne interkonekcije koja na nekim dijelovima ide preko državnog zemljišta.
Međutim,južna interkonekcija će, prema dogovoru postignutim s Ambasadom SAD, biti data kao koncesija američkoj kompaniji na 30 do 50 godina pa je i pitanje raspolaganja državnom imovinom na taj način riješeno za ovaj period.
