Profesor Stefan Schreiner sa Univerziteta u Tubingenu održao je danas u Zenici predavanje o razvoju bošnjačke dijaspore u Njemačkoj i ulozi Islamske zajednice, ističući da bosansko iskustvo suživota i očuvanja identiteta predstavlja jedinstven model u savremenoj Evropi.
Predavanju je prisustvilo 70 imama, a organizirano je u okviru serijala “Evropa danas”, koje realizira Uprava za vanjske poslove i dijasporu Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, javlja MINA.
Skup su, u kraćim obraćanjima, otvorili muftija zenički dr. Mevludin-ef. Dizdarević, direktor Fondacije Konrad Adenauer Stefan Raabe i predstavnik Uprave za vanjske poslove i dijasporu Muhamed Jugo, nakon čega je uslijedilo opširno predavanje profesora Schreinera.
“Bošnjačka zajednica oduvijek predstavljala zajednicu različitosti”
Profesor Schreiner je posebno istakao da su pitanja suživota i međureligijskog razumijevanja temeljna za sve religije u savremenoj Evropi.
“Kad govorimo o islamu u Njemačkoj, zaboravlja se da on ima dugu historiju i da njegovo prisustvo seže u 18. stoljeće. Zanimljivo je da su muslimani koji su tada živjeli u Pruskoj bili nazivani Bošnjacima bez obzira na porijeklo, što pokazuje kako je bošnjačka zajednica oduvijek predstavljala zajednicu različitosti”, rekao je profesor Schreiner.
Podsjetio je da su prve džamije u Njemačkoj izgrađene početkom 20. stoljeća i da je Islamska zajednica u Njemačkoj već 1930. bila povezana s međunarodnim centrima, ali da se islam i dalje najčešće posmatra iz perspektive migracija.
Upozorio je da se time zanemaruje kompleksnost savremenog njemačkog društva.
“Danas u Njemačkoj djeluje 64 religijske zajednice, i sve, uključujući najveće, nalaze se u statusu manjine. To je situacija koja se u njemačkoj historiji nikada ranije nije dogodila i potpuno mijenja način na koji razumijemo društvenu koheziju, identitet i zajednički život”, istakao je profesor Schreiner.
Govoreći o raznolikosti, naveo je da je Stutgart paradigmatski primjer savremenog evropskog grada s više od 170 etničkih grupa, različitim jezicima i oblicima religijskog identiteta. Istaknuo je da se i muslimanska populacija mijenja – arapske zajednice postaju brojnije, što uspostavlja nove dinamike i izazove za organiziranje muslimanskog života.
“Godinama su Turci bili prepoznati kao “slika islama” u Njemačkoj, ali danas to više nije tako. Veliki broj arapskih muslimana mijenja strukturu zajednica, a odnosi između Arapa i Turaka nisu jednostavni”, pojasnio je profesor Schreiner, ističući da to kreira nove potrebe i nove modele organiziranja.
Međutim, poseban dio izlaganja posvetio je bošnjačkoj dijaspori koju je izdvojio kao izuzetno važan evropski fenomen.
“Bosanska muslimanska zajednica je posebna, jer je historijski oblikovana u odnosu s katoličkom i pravoslavnom zajednicom. Ona je razvila koherentniji društveni okvir od mnogih drugih muslimanskih zajednica, jer je naučila živjeti u evropskom kontekstu: sačuvala je svoj jezik, svoju kulturu i nikada nije prekidala veze s domovinom. To je iskustvo koje može biti od velike koristi evropskom islamu”, rekao je profesor Schreiner.
Direktor Fondacije Konrad Adenauer Stefan Raabe govorio je o političkom kontekstu života muslimana u Njemačkoj, posebno o izazovima koje donosi rast migrantske populacije.
“Bošnjačka dijaspora u Njemačkoj broji više od dvjesto hiljada ljudi i spada među najintegriranije zajednice. Međutim, treba razumjeti da gotovo trećina stanovništva danas ima migrantsko porijeklo i da se mnogi Nijemci osjećaju kao stranci u vlastitoj zemlji. To dovodi do napetosti i utiče na percepciju vjernika, posebno muslimana”, rekao je Raabe.
Muhamed Jugo govorio je o transformaciji Islamske zajednice nakon 1995. godine, njenoj transnacionalnoj ulozi i institucionalnom povezivanju bošnjačke dijaspore širom Evrope, posebno u Austriji, Njemačkoj, Švicarskoj i Skandinaviji.
U završnom obraćanju muftija zenički dr. Mevludin-ef. Dizdarević zahvalio je profesoru Schreineru na doprinosu međureligijskom dijalogu, naglašavajući važnost teološkog promišljanja u savremenom društvu.
“Mi, kršćani i muslimani, moramo tražiti saveznike i vjerujem da je međureligijski dijalog dobra platforma za to. Poštovanjem drugog i drugačijeg svjedočimo autentičnost svoje vjere, jer je Božiji plan postojanje različitih naroda i religija. Ako to ne poštujemo, ne poštujemo ni vlastitu vjeru”, poručio je muftija Dizdarević.
