Ratna dešavanja na Bliskom istoku brzo su se prelila i na energetska tržišta, izazvavši snažne potrese širom Europe. Već na prvim reakcijama tržišta vidljiv je nagli rast cijena plina, što je izazvalo zabrinutost i među stručnjacima i među građanima.
Na najvećoj evropskoj plinskoj berzi, TTF u Nizozemskoj, trgovanje je započelo cijenom od 72 eura po megavatsatu, što predstavlja rast od čak 31 posto u odnosu na prethodni dan. Tokom dana došlo je do blagog smirivanja, pa je cijena pala na oko 66 eura, ali je i dalje ostala znatno viša nego ranije.
Sličan trend zabilježen je i na srednjoevropskom tržištu u Baumgarten u Austriji, gdje je cijena plina porasla sa 52 na 68 eura po megavatsatu već na samom početku trgovanja.
Stručnjaci upozoravaju da je riječ o direktnoj posljedici širenja sukoba na energetski ključne regije, posebno na plinska polja i infrastrukturu u području Arapskog zaljeva. Iako se situacija razvija iz sata u sat, trenutno nema znakova stabilizacije tržišta.
Ipak, predsjednik Udruženja plinara pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, Srećko Ezgeta, poručuje da razloga za paniku nema. Prema njegovim riječima, opskrba plinom za hrvatsko tržište zasad nije ugrožena.
„Opskrba plinom našeg tržišta nije upitna“, naglašava Ezgeta, dodajući da se situacija pažljivo prati i da su osigurani alternativni pravci snabdijevanja.
Unatoč tome, ostaje neizvjesnost oko daljnjeg razvoja događaja. Ako se sukobi nastave ili prošire, pritisak na tržište energenata mogao bi dodatno rasti, što bi se neminovno odrazilo i na krajnje potrošače.
Za sada, kako ističu analitičari, jedino što preostaje jeste čekati dalji razvoj situacije i nadati se smirivanju geopolitičkih tenzija koje su već uzdrmale globalno energetsko tržište.
