VISOKI PREDSTAVNIK UPOZORIO: Dodik vodi pokret za stvaranje odvojene srpske države

Visoki predstavnik Christian Schmidt izjavio je u intervjuu za britanski The Times da ne vidi opasnost rata u BiH, te da ne vjeruje da ruski predsjednik Vladimir Putin ima stvarne ambicije prema zemlji. Ipak, on vidi BiH kao mjesto koje Putin može iskoristiti da skrene pažnju sa Ukrajine, te upozorava da “ne treba puno da se stvori haos na Balkanu”.

Visoki predstavnik se tokom razgovora za ovaj list prisjetio nedavnog razgovora s prijateljem koji je ministar vanjskih poslova jedne države članice Evropske unije. 

“Rekao je: ‘Pogledao sam svih osam tomova Tom Cruiseove Misije: Nemoguće. Proglašavam te herojem devetog dijela. Ovo je Misija: Nemoguće’”.

Prije deset godina je Schmidt, smireni sin pekara poznat po povremenim ispadima strasti, bio je ministar poljoprivrede u vladi Angele Merkel. Napustio je njenu vladu nakon spora oko pesticida, kada je, nakon što ga je kancelarka javno kritikovala zbog kršenja pravila glasanja, pred kamerama rekao: “Schmidt je jednostavno takav”.

Sada živi sa suprugom Rijom u glavnom gradu BiH s misijom: “održati jedan od najranjivijih i najpogođenijih evropskih država na okupu dok ga pogađaju sektaški separatistički vjetrovi iz Moskve“, navodi list.

Mirovni sporazum koji je okončao rat, Dejtonski sporazum, stvorio zemlju podijeljenu na entitete po etničkoj osnovi, te da BiH sa svojih oko tri miliona stanovnika ima tri predsjednika, 14 vlada i više od 180 ministara.

“Za ovo je gotovo svake godine potreban Nobelovac bi se time upravljalo” rekao je Schmidt.

Kao visoki predstavnik, on posjeduje ovlasti koje je njegov prethodnik, Paddy Ashdown, nazvao “zastrašujućim”. Podržan snagom od oko 1.500 evropskih mirovnih trupa, Schmidt može poništiti zakone BiH, promijeniti broj poslanika i smijeniti izabrane zvaničnike. Sve to je činio od imenovanja od strane međunarodne zajednice 2021. godine.

The Times navodi da je njegov posao sada teži nego ikad.

“Predsjednik (Vladimir) Putin se oslonio na ponovni uspon srpskog nacionalizma u BiH, kao priliku da izazove Zapad. Ruski lider podržava Milorada Dodika, populistu koji je nekada bio prijatelj NATO-a i EU, a sada vodi pokret za stvaranje odvojene srpske države i negira genocid u Srebrenici”, navodi list, te dodaje da su se oni sastali nekoliko puta u Moskvi ove godine, dok je Rusija dosljedno glasala u Dodikovu korist u UN-u dok je pokušavao potkopati ustav BiH.

Prošlog mjeseca, Dodik je konačno je odstupio s funkcije predsjednika Republike Srpske, nakon mjeseci odbijanja da se povinuje presudi suda u Sarajevu za nepoštivanje Schmidtovih odluka. Zabranjeno mu je javno djelovanje na šest godina, a predsjedništvo zauvijek, iako se ne očekuje da će nestati kao politička sila.

Iako je Schmidt, po svemu sudeći, uspio svesti Dodika na stranu, odbija da zvuči trijumfalno.

“Na Balkanu kriza nikada nije gotova”, rekao je.

“Putinova marioneta”

Dodik je imenovao Anu Trisić Babić za privremenu nasljednicu prije izbora 23. novembra. I dalje planira referendum u RS-u o prihvatanju Schmidtovog autoriteta, što je, kako piše The Times, “stari balkanski trik za prikupljanje podrške”.

Administracija Donalda Trumpa je ukinula sankcije za četiri Dodikova saveznika, iako je sam Dodik i dalje pod američkim sankcijama zbog potkopavanja Dejtona.

Kritičari Schmidta tvrde da njegova čvrsta linija prema Dodiku ugrožava zemlju daljom podjelom. Neki građani Schmidta smatraju arogantnim, dijelom zahvaljujući kampanji Dodika, koji ga je nazvao “primitivnim”, “smradom” i “njemačkim turistom”. Schmidt je Dodika opisao kao “alatku” Putina.

“Mogao bih reći da je njegova marioneta”, dodao je.

Iz NATO saveza su u posljednjim mjesecima naglasili potrebu da se spriječi novi rat u BiH, koja nije članica NATO-a. Hrvatska i Crna Gora jesu, dok Srbija, koja podržava Dodikove separatističke ambicije, nije.

“Ne vidim da ljudi imaju interes ili da postoji opasnost od rata”, rekao je Schmidt. “Postoji neizvjesnost… ratovi na Balkanu, za razliku od drugih regija, ne razvijaju se zbog neke velike strategije”.

S krova svoje kancelarije Schmidt vidi brežuljke oko Sarajeva koji su tokom rata bili puni srpskih vojnika. Pokazao je na most s cvijećem. “6. aprila [1992.] je počelo ovdje”, rekao je.

Schmidt je tada bio u Sarajevu kao posmatrač referenduma koji je pokrenuo rat.

“Može li selfie?”

Za razliku od prethodnika, Schmidt i njegova supruga često su viđeni na gala večerima i umjetničkim festivalima. Njegov portparol pokazao je sliku kako rukuje mladenki u restoranu, što je postalo viralno u BiH. “Ulazim u restoran i svako dijete u Bosni me poznaje, ljudi dolaze i prvo možda kažu: ‘Hvala za ono što činite za nas.’ Drugo, ‘Može li selfie?’,” rekao je Schmidt.

“Možda se vidi kao zvijezdu, ne znam”, rekla je Nedžma Džananović, profesorica politologije na Univerzitetu u Sarajevu. “Nije tipični Nijemac kakvog smo očekivali. Mnogo je emotivniji”.

Džananović je rekla da, osim neslaganja s izmjenama izbornog zakona 2022., cijeni Schmidtovu predanost poštivanju Dejtona. “Još uvijek ima mnogo traume, puno straha, i to čini da ljudi mir ovih godina vide kao nešto zaista dragocjeno. Mirovni sporazum nije optimalno riješio stvari za bilo koga. Ali to ga čini tako trajnim. Ideja je da ratovi završe kada loši gube, a dobri pobjeđuju. Ovdje bi uvjerljiva pobjeda bilo koje strane teško spasila Bosnu”.

“To je vrijednost kompromisa… Mislim da su Amerikanci tada bolje razumjeli prirodu Bosne, možda čak i bolje nego sami pregovarači”, dodala je.

“Ne treba puno da se stvori haos na Balkanu”

List navodi da, dok neki političari, poput Dodika, i dalje negiraju genocid u Srebrenici, mladi više brinu o korupciji i ekonomiji nego o etničkim rivalstvima, a mnogi i emigriraju. Državni službenici imaju prijatelje među svim etničkim grupama, dok privatne kompanije zapošljavaju ljude koji su nekada međusobno prijetili oružjem. Mnogi posmatrači smatraju da politička klasa, kako Dodikova, tako i njegovih protivnika, truje razmišljanje građana.

Schmidt smatra da Putin nema stvarne ambicije prema BiH:

“Mislim da je ovo više buka… da se skrene pažnja… posebno oko Ukrajine”.

Ipak, on ističe: “Budite oprezni. Ako vidimo da se aktiviraju spavači, možda uz odobrenje Rusije… Ne treba puno da se stvori haos na Balkanu”.

Dejtonski sporazumi i pozicija visokog predstavnika nemaju vremensko ograničenje, pri čemu sporazum nalaže da BiH mora ispuniti uvjete u oblastima poput vladavine prava i fiskalne održivosti, s obećanjem od rata da će se pridružiti EU. Kritičari tvrde da sistem guši ekonomiju i podstiče korupciju. Ipak, do sada je održao mir.