Dok se u Hrvatskoj sve češće govori o nedostatku radne snage i praznim školskim klupama, svježi statistički podaci iz Njemačke daju konkretnu sliku: stotine tisuća hrvatskih državljana danas žive i rade upravo tamo. Brojke nisu samo suha evidencija – one pričaju priču o odlukama, rastancima i potrazi za sigurnijom egzistencijom.
Prema podacima njemačkog Središnjeg registra stranaca (AZR), u toj zemlji je registrirano oko 414.555 osoba s hrvatskim državljanstvom. Time se Hrvatska svrstava među brojnije strane zajednice u Njemačkoj. Razlozi odlaska već godinama ostaju slični: stabilnija primanja, šire mogućnosti zapošljavanja i uređeniji sustav.
Usporedno s hrvatskim državljanima, u Njemačkoj boravi i velik broj ljudi iz susjedstva – oko 246.724 državljana Bosne i Hercegovine te 262.479 državljana Srbije. Ovi podaci potvrđuju da je Njemačka i dalje glavno odredište ekonomskih migracija iz jugoistočne Europe.
Reakcije javnosti u regiji su podijeljene. Jedni u brojkama vide upozorenje na dugoročne demografske posljedice: manje radnika, manje djece, veći pritisak na mirovinski i zdravstveni sustav. Drugi podsjećaju da dijaspora šalje milijarde eura doznaka, pomaže obiteljima i održava potrošnju. Između te dvije krajnosti stoje obitelji koje žive realnost podvojenih života – roditelji u Njemačkoj, djeca i djedovi u domovini.
Stručnjaci već godinama upozoravaju da problem nije samo u odlasku, nego u sporom povratku. Bez sustavnih mjera – konkurentnijih plaća, dostupnijeg stanovanja i predvidivog poslovnog okruženja – trendove je teško preokrenuti.
Podaci iz Njemačke ne govore samo koliko Hrvata živi vani, nego i koliko je snažna potreba za promjenama kod kuće. Iza svake statistike stoji osobna priča, a iza svake osobne priče – pitanje hoće li se i kada netko vratiti. Hrvatska, kao i susjedi, nalazi se pred izazovom koji više nije budućnost, nego sadašnjost.
FENA
