Više od 20 godina političkih obećanja i ni pet kilometara brze ceste u TK i Srednjoj Bosni

Od 2007. proglašena javnim interesom, brza cesta od Lašve do Jajca, ukupne dužine oko 67 kilometara, zamišljena je kao dio proširene evropske mreže brzih cesta,

Treba povezati područja u centralnom dijelu Bosne i Hercegovine, sa zapadom zemlje prema Hrvatskoj, te sa autocestom prema Sarajevu.

Tek 15 godina poslije, u augustu 2022. počeli su radovi na prvoj dionici, dugoj manje od pet kilometara, između Novog Travnika i Viteza, a rok za završetka radova već je pomjeran.

No, ta dionica čija vrijednost je procijenjena na gotovo 75 miliona maraka, do danas nije završena, a betonski blokovi na ulazu sprječavaju prolaz automobilima.

Brza cesta u srednjoj Bosni trebala je rasteretiti magistralu u tom dijelu zemlje koja je jedna od najopterećenijih cesta u Bosni i Hercegovini.

Njome svaki dan prođe više od 20.000 automobila, a dugačke kolone i prometni čepovi su uobičajen prizor.

Na vožnju tom cestom primoran je i Oliver iz Novog Travnika koji 27 godina svakodnevno putuje do radnog mjesta, u 90-ak kilometara udaljenom Sarajevu.

Za njega je priča o gradnji brze ceste u početku budila nadu, ali nakon decenija odugovlačenja smatra da neće dočekati izgradnju komplente trase.

“Velike nade smo polagali kada smo čuli da će biti prva dionica. Bar da nju puste, ali su i tu probili rok. Ne vjerujem niti ja, niti netko od mojih suputnika, da ćemo doživjeti brzu cestu. I ako bude za nas će to biti kasno, jer ćemo otići u mirovinu čekajući”, kazao je za RSE.

Dionica brze ceste, duga 4,8 kilometara, trenutno je jedina za koju je otvoreno gradilište, a ostale su u fazi završenog ili planiranja idejnog projekata.

Šta kažu u Autocestama FBiH?

U javnom preduzeću Autoceste Federacije BiH za RSE kažu da je rok za završetak radova pomjeren na kraj aprila, kao i da su radovi u završnoj fazi.

Pri tome će ukupni troškovi premašiti ugovorenu cijenu, za najmanje 5,1 milion maraka (oko 2,6 miliona eura), bez uključenog poreza na dodatnu vrijednost (PDV), objavljeno je na sajtu tog preduzeća.

Iz Autocesta tvrde i da je rok produžen iz “objektivnih razloga”, zbog dodatnih zahtjeva lokalne zajednice, kao i vremenskih uvjeta.

Nije precizirano o kojim konkretno zahtjevima se radi, kao ni kada će ta dionica biti otvorena za promet.

Ističu da je ona dio funkcionalne cjeline sa susjednom dionicom, kroz poslovnu zonu u Vitezu. No, ona je, pak, tek u pripremi za izgradnju.

Osman Lindov, profesor na Saobraćajnom fakultetu u Sarajevu, kazao je za RSE da je revoltiran tempom izgradnje, ali da je “probijanje” rokova godinama uobičajena praksa pri izgradnji cesta u BiH.

“Nakon milion studija opravdanosti, konačno smo krenuli da gradimo ta prva četiri kilometra. Onda smo se ‘natezali’ zbog imovinsko-pravnih odnosa, pomjerali trasu lijevo-desno. A sad, kasni i koga briga. Nažalost, stanovništvo i privreda trpe, jer namamo osjećaj šta znači dobra putna komunikacija”, kaže Lindov.

Hronologija obećanja

Vlada Federacije BiH prvi put je 2007. godine proglasila brzu cestu od Lašve do Jajca javnim interesom, a to je ponavljano i godinama poslije.

Istovremeno, smjenjivala su se obećanja o skorom počektu radova, najčešće u predizbornom periodu, kada su medijske objave vrvjela naslovima o skoroj gradnji.

Među zvaničnicima koji ju je nekoliko puta spomenuo je i Bakir Izetbegović, lider Stranke demokratske akcije, najveće bošnjačke strane koja je tri decenije u kantonalnoj vlasti u srednjoj Bosni.

Izetbegović je tako 2016. godine, kada je bio predsjedavajući Predsjedništva BiH, tokom posjete Travniku izjavio da izgradnja mora početi 2017. godine.

Ta cesta bila je dio političkih narativa i zvaničnika Hrvatske demokratske zajednice BiH, stranke koja je dugogodišnji koalicijski partner SDA u Srednjobosanskom kantonu.

I rukovodstvo javnog preduzeća Autoceste Federacije BiH najavilo je 2017. da se završetak izgradnje prve dionice očekuje 2019. No, uslijedile su godine u kojima su se smjenjivali direktori tog preduzeća, a radova nije bilo.

Ugovor sa izvođačem za prvu dionicu potpisan je tek u aprilu 2022., a radovi su počeli četiri mjeseca poslije. Ta dionica predviđa četiri mosta i jedan vijadukt.

Nekoliko dana pred opće izbore u Bosni i Hercegovini, gradilište je u septembru 2022. svečano otvorio Fadil Novalić, tadašnji premijer Federacije BiH, koji danas služi zatvorsku kaznu zbog učešća u aferi nabavke kineskih respiratora tokom pandemije korona virusa.

Dalio Sijah, novinar Istinomjera, kaže za Radio Slobodna Evropa da je brza cesta u srednjoj Bosni projekt koji je, možda, i najčešće korišten u predizbornim kampanjama, dok se na terenu godinama ništa konkretno nije događalo.

“O toj cesti se priča sigurno 20-ak godina, praktično od perioda nakon rata se spominje. Najčešće je to bilo u predizbore svrhe, a ništa se nije dešavalo po tom pitanju. Najavljivalo se da će krenuti uskoro i uvijek se odgađalo do narednih izbora”, kaže za RSE.

Ističe da je upitno da li će, i po završetku radova, prva dionica biti otvorena za promet ili će se čekati kraj radova na susjednim.

“Dinamika je loša, ali to nije izuzetak, imamo takvih projekata u BiH, poput transverzale u Sarajevu, horor ceste Šćepan Polje prema Crnoj Gori. Sigurno da ima još takvih primjera”, ističe Sijah.

Kako je potrošen ruski novac?

Brza cesta u srednjoj Bosni trebala je prvotno biti građena po modelu koncesije, odlukom Vlade Federacije BiH iz 2010.

Potom je, 2017. objavljeno da će izgradnja jednog dijela biti financirana novcem od ruskog, odnosno klirinškog duga bivšeg Sovjetskog Saveza prema Bosni i Hercegovini.

Po tom osnovu, ruska vlada uplatila je BiH u augustu 2017. oko 225 miliona maraka (oko 112,5 miliona eura), na temelju sporazuma o reguliranju dijela obaveza između bivšeg Sovjetskog Saveza i Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.

Od toga je, nešto više od 120 miliona maraka (oko 60 miliona eura) dobila Federacija BiH, a tadašnji premijer Novalić najavio da će većina novca biti usmjerena za brzu cestu.

No, u izvještaju Ureda za reviziju institucija Federacije BiH, godinu poslije, upozoreno je da je novac, umjesto za cestu, potrošen za popunjavanje budžetskih rupa.

Nakon toga, izgradnju prve dionice, od Viteza do Nević Polja, procijenjene na oko 75 miliona maraka (oko 37, 5 miliona eura), financira Vlada Federacije namjenskim sredstvima iz budžeta.

Za ostale dionice koje su uvrštene u program javnih investicija Federacije BiH, entitetska Vlada će, kako je navedeno, tražiti kredite, a obuhvaćene su kapitalnim transferima javnim poduzećima.

Iz Vlade Federacije BiH i resornog ministartstva nisu odgovorili na upit RSE o razlozima kašnjenja završetka radova na prvoj dionici i kako će biti osiguran novac preostale dionoce.

Lindov ističe da je postalo uobičajeno da svaka izgradnja košta više nego što je ugovoreno na početku.

“To su sve krediti, jer mi ne možemo financirati ni održavanje. Ugovore se poslovi, potpišu se ugovori, poskupi materijal, pa se prave dodatni ugovori, i to je naša stara priča. Svaki projekt nas košta duplo više nego što je ugovorena cijena”, naglasio je.

Iz Autocesta Federacije BiH prethodnih su godina zastoj u izgradnji brze ceste od Lašve do Jajca pravdali problemima s eksproprijacijom zemljišta i tenderskim procedurama.

Uz tu brzu cestu, na području Federacije BiH planirana je izgradnja još četiri, dok je BiH u posljednjih dvadesetak godina izgradila nešto više od 230 kilometara autoceste.

Od toga je oko 120 kilometara izgrađeno na Koridoru Vc koji Bosnu i Hercegovinu treba povezati sa Hrvatskom i Mađarskom.