Pripadnicima islamske vjeroispovijesti strogo je zabranjeno konzumiranje alkohola.
Ipak, posljednjih godina su se na tržištu pojavila alternativa za one koji bi voljeli da popiju čašu nekog alkoholnog pića, tako da se u ponudi mogu naći bezalkoholna piva koja u sebi, prema tvrdanjama proizvođača, nemaju ni jedan procenat alkohola.
Jedan lokal u centru Novog Pazara, otišao je korak dalje, pa je od prije neki dan u svojoj bogatoj ponudi pića pred bezalkoholnih piva uvrstio i “halal vino”.
Halal certifikat u Srbiji, ali i svijetu, obično izdaju institucije pri Islamskoj zajednici, ili institucije koje o tome odlučuju na osnovu konsenzusa islamskih učenjaka, kako bi vjernicima islamske vjeroispovijesti olakašali odabir koje namirnice su im dozvoljene za konzumiranje, a koje to nisu, odnosno koje su haram ( strogo zabranjene u islamu).
Vino Francuskog proizvođača Le Petit Beret od prije nekoliko dana stiglo je na tržište Srbije, a prvi objekat u kojem se ovo vino prodaje nalazi se u Novom Pazaru.
Pored vina, ova kompanija prozivodi i piva, šampanjce i ostale proizvode sa 0,0 procenta alkohola u sebi.
– Radi se o organskom, veganskom vinu koje je bezalkoholno i koje je sto posto prirodno, bez ikakvih dodatnih primjesa. Fabrika je osnovana 2012. godine u Francuskoj, a vlasnik je također pripadnik islamske vijeroispovijesti – rekao je jedan od distributera ovog vina u kratkoj izjavi za portal Nova.rs.
Jedan od menadžera lokala u centru Novog Pazara u kojem se prodaje halal vino, rekao je da pored bezalkoholnih vina, piva i šampanjaca ovaj lokal uskoro planira da u svojoj ponudi uvrsti i halal viski.
Vijest o prodaji halal vina, kao da je zapalila društvene mreže, pa su se na novopazarskim portalima pronašle na stotine komenatara vezanih za ovu temu, dobar dio građana protivi se uvođenu ovog napitka u ponudu kafića i restorana u Novom Pazaru, dok sa druge strane dobar dio građana smatra da nema nikakvog problema u uvođenju “halal vina”.
Nova je kontaktirala zamjenika sandžačkog muftije Muhamed efendiju Demirovića kako bi ga pitala kakav je stav Islamske Zajednice Srbije po ovom pitanju. Kada je u pitanju ova tema, efendija Demirović je rekao da na samom početku valja podsjetiti da je Stvoritelj načelno sve dozvoljenim učinio, a iz tog pravila izuzeo i zabranjenim učinio samo one stvari i postupke koji štete pojedincu ili zajednici.
U te izuzetke iz načelne dozvoljenosti po riječima Demirovića spadaju i napici koji u sebi sadrže svojstvo opojnosti, makar ono dolazilo do izražaja tek nakon konzumiranja velikih količina.
Što po riječima zamjenika sandžačkog muftije potvrđuju riječi koje se prenose od vjerovjesnika Muhameda a.s.: “Ono što opija u velikim količinama, zabranjeno je u malim”.
Efendija Muhamed Demirović je za portal Nova.rs rekao da je veoma bitno da znamo da vjerski propisi ne prate formalna imena već suštinu stvari, procesa i postojanje ili nepostojanje stvarnih razloga dozvoljenosti ili zabranjenosti. Tako da u ovom konkretnom slučaju imamo napitke koji na bazi hemijskih analiza i dobijenog halal sertifikata ne sadrže svojstvo opojnosti, ali nose imena alkoholnih napitaka i svojim izgledom, ukusom pa ambalažom podsjećaju na njih.
Demirović je istakao da, ako je spomenuta hemijska analiza pouzdana, nema sumnje da se radi o napicima koji su svojim supstancijskim sastavom dozvoljeni halal, jer ne sadrže u sebi šerijatski razlog zabrane, a to je opojnost.
Efendija Demirović, kao zamjenik sandžačkog muftije, rekao je u zaključku da je na osnovu svega spomenutog konačan stav dozvoljenost, ali ne i preporuka.
