CIN: Milioni iz budžetske rezerve podijeljeni bez kriterija, novac završio kod udruženja bliskih vlasti
Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) objavio je priču o načinu na koji je Vijeće ministara BiH podijelilo 3,8 miliona KM iz budžetske rezerve, novca koji je namijenjen za neplanirane i hitne situacije, poput prirodnih i drugih nepogoda.
U 2023. godini čak 21 mjesto u Bosni i Hercegovini bilo je pogođeno prirodnim nepogodama, ali novac iz budžetske rezerve uglavnom nije otišao tim sredinama.
Netransparentan način trošenja novca
Prema navodima CIN-a, Vijeće ministara je novac podijelilo netransparentno neprofitnim organizacijama za različite projekte poput obilježavanja manifestacija, snimanja filmova i izgradnje stadiona.
Daleko od očiju javnosti i bez jasno definiranih kriterija napravljen je spisak od 118 neprofitnih organizacija koje su dobile između 5.000 i 100.000 KM. Dovoljno je bilo da nekoliko dana prije raspodjele dostave zahtjeve na adresu Vijeća ministara.
CIN je postavio pitanje kako su pojedina udruženja uopće znala da se mogu prijaviti. Ministar saobraćaja i komunikacija BiH Edin Forto kazao je da se ne sjeća da je bilo posebne rasprave o načinu prikupljanja zahtjeva.
Više dobitnika sredstava reklo je da su informaciju o raspodjeli dobili „preko nekoga“.
„Znači da je postojala komunikacija i na neki drugi način sem javnog obavještavanja“, rekao je šef Ureda za zakonodavstvo Đemail Ćibo komentarišući cijeli slučaj.
Sagovornici CIN-a, poput poslanika u Narodnoj skupštini Republike Srpske Milana Savanovića, tvrde da vlasti ovakve projekte „fino prikriju i upakuju“, nakon čega ih dobiju ljudi bliski vlasti.
Kao primjer navodi se Nogometni klub Frankopani iz Špionice, koji je dobio 20.000 KM za prvu fazu izgradnje platoa i terena s umjetnom travom. Ubrzo nakon što je novac potrošen, klub je prestao s takmičenjima, a predstavnici kluba nisu željeli govoriti za CIN o načinu utroška sredstava.
Politička volja jedini kriterij
Ministar Forto je izjavio da se na sjednici Vijeća ministara nije raspravljalo o kriterijima za raspodjelu sredstava.
„Na osnovu pregleda toga i očito sklopljene većinske volje da se to podijeli, paušalnog pregleda spiskova – ko dobija. Ono što se obično gleda na državnom nivou jeste da li je raspoređeno geografski, da li ide svima i ima li nešto kontroverzno. U tom trenutku nisam mogao utvrditi da ima nešto kontroverzno“, rekao je Forto.
Ukupno 79 organizacija s liste Ministarstva civilnih poslova dobilo je 2,23 miliona KM, dok je 39 organizacija preko Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice dobilo 1,57 miliona KM.
Sredstva su dodijeljena za projekte promocije i zaštite ljudskih prava, ravnopravnosti spolova, podrške vjerskim zajednicama, sportu, kulturi, mladima i humanitarnim aktivnostima.
Bivši generalni revizor Federacije BiH Dževad Nekić postavlja pitanje kako su pojedini znali da se prijave.
„Možda postoji sto drugih koji nisu znali da se trebaju prijaviti, a mogli su. Sve je završeno u dva dana, na hitnoj i telefonskoj sjednici“, kazao je Nekić.
Povezanost sa strankama
CIN navodi da se na listama nalaze 21 udruženje čiji su osnivači ili rukovodioci povezani sa članovima Vijeća ministara.
Forto je u početku rekao da bi volio da se objave takvi slučajevi i da nije siguran da će se naći neko povezan s njim ili njegovom strankom.
Međutim, novinari su naveli primjer nevladine organizacije Institut za razvoj i evropske integracije, koju vodi Ivan Barbalić, bivši Fortin savjetnik dok je bio premijer Kantona Sarajevo. Ovo udruženje dobilo je 30.000 KM.
Forto je priznao da poznaje Barbalića, naglasivši da je riječ o „super organizaciji“ i da to nema veze sa stranačkom pripadnošću. Novinarka je podsjetila i da Barbalićeva supruga radi u Fortinom kabinetu.
Nedugo nakon toga Barbalić je imenovan za direktora Agencije za rad i zapošljavanje BiH, kao kadar Naše stranke. U evidenciji Centralne izborne komisije vodi se i kao individualni donator te stranke.
Zastupnica Naše stranke Mia Karamehić-Abazović smatra da je ovakav način raspodjele novca poguban.
„Ta vrsta nekontrolirane podjele novca bez jasnih kriterija je potpuno pogubna za nas“, kazala je.
Novac za udruženja bliska strankama
Prema podacima CIN-a, udruženja povezana sa strankama HDZ, SNSD i BH Zeleni dobila su više od 600.000 KM za projekte poput izgradnje i sanacije igrališta, organizacije događaja, nabavke sportske opreme i pomoći starijim i oboljelim osobama.
Predstavnici tih udruženja davali su različite odgovore na pitanje kako su saznali za raspodjelu novca, budući da javnog poziva nije bilo.
Smail Mešić iz Udruženja građana Vodovod Svjetliča kod Doboja rekao je da je javni poziv postojao, ali da je trajao samo 48 sati. Njegovo udruženje dobilo je 95.000 KM iz tekuće rezerve.
CIN navodi da je Mešić član stranke BH Zeleni ministra Sevlida Hurtića, a da su sredstva odobrena i Udruženju Ostanak i ekonomski razvoj Grapska Gornja, na čijem je čelu Amir Hurtić, također član iste stranke.
Tekuća rezerva za sve, osim za pogođene nepogodama
Ured za reviziju institucija BiH upozorio je da ovakav način raspodjele sredstava izaziva sumnju u korupciju i pokazuje odsustvo odgovornog i transparentnog korištenja javnog novca.
Vijeće ministara je 2023. godine ukupno potrošilo 8,2 miliona KM iz budžetske rezerve, a za hitne troškove izazvane nesrećama izdvojeno je samo milion KM za sanaciju štete od poplava u 14 gradova i općina.
CIN podsjeća i na katastrofalne poplave i klizišta iz 2024. godine koje su pogodile Jablanicu, Konjic, Kiseljak, Kreševo, Fojnicu, Vareš i Drvar. Tada je poginulo 27 ljudi, a šteta je procijenjena na 144 miliona eura.
Vijeću ministara trebalo je 13 dana da odobri po 200.000 KM pomoći za pet pogođenih općina.
U međuvremenu, građani Donje Jablanice i dalje se oslanjaju na privatne donacije.
„Devedeset posto onoga što su ljudi obnovili uradili su od pomoći koju su dobili od drugih ljudi, jer više ne mogu čekati“, rekao je Mumin Macić iz Donje Jablanice.
CIN navodi i slučaj porodice Begović koja i dalje živi u kontejnerskom naselju iznad Jablanice.
„Dosad su preživjeli zahvaljujući dobrim ljudima i organizacijama. Od države nisu dobili ništa“, navodi CIN.
Mersiha Begović kaže da više ništa ne očekuje od države.
„Država je trebala da se pokaže u prvim mjesecima, ali nije. Šta možemo očekivati od nje? Ništa“, kazala je.
Slična situacija, zabilježena je i u Bosanskoj Kostajnici, gdje je nakon razornog zemljotresa podrška državnih institucija godinama izostala.
CIN
