Vjerovatno u historiji medicine nije bilo pojave kakva su vakcine protiv covida-19.
Sjetimo se: farmaceutske kuće munjevitom su brzinom izbacile milijarde doza za spas svijeta od pandemije. No, onda je došla druga vrsta pažnje – otpor potaknut ‘analizama’ s društvenih mreža, koji se onda proširio općenito na vakcine.
Ali, kako nauka mora baratati egzaktnim podacima, tako i dosad dostupne brojke govore ono najvažnije: koliko je života spašeno vakcinama koja su se – ponekad i uz opravdane sumnje u način proizvodnje i distribucije – pojavila od 2020. naovamo. Nova studija objavljena u publikaciji JAMA Health Forum govori da je širom svijeta od 2020. do 2024. vakcinama spašeno 2,5 miliona ljudi.
Studiju je završio tim predvođen naučnicima s milanskog Katoličkog Univerziteta Svetog srca, a izračunali su da je spašeno 14,8 miliona godina života, odnosno jedna godina na svakih 900 doza vakcina. Do danas je širom svijeta iskorišteno oko 13 milijardi različitih anti-covid vakcina, a 67 posto zemaljske populacije primilo je je bar primarnu seriju vakcina već do kraja 2023.
Danas, s protokom vremena i skoro potpunom normalizacijom života počinje se zaboravljati kroz šta je svijeti prolazio u početnim mjesecima pandemije. Vrlo se olako daju ocjene o nepotrebnosti tadašnjih mjera i koliko je željno čovječanstvo čekalo početak vakcinisanja. Osvješćujuće zato djeluje podatak iz nekih istraživanja po kojima je od COVID-a 19 umrlo 44 posto pacijenata koji su zbog tog virusa završili na odjelima intenzivne njege.
O drami koja se tada događala govori i statistika, iako znamo da su je neki koristili kako bi nas uvjerili u bezopasnost pandemije. Naime, otklon od uobičajenog broja umrlih te je 2020. godine uzletio, a samo u SAD-u se računa da je za 72 posto tih smrti glavni krivac upravo covid-19. U međuvremenu je u toj zemlji na zdravstvenu vlast došao Robert Kennedy Jr., i danas se iz Washingtona službeno govori da nikakve opasnosti nije bilo ni tada, ni danas, niti će je biti ubuduće.
Ništa bolje nije bilo ni u ostatku svijeta: od 1. januara 2020. do 31. decembra 2021. bilo je skoro 15 miliona umrlih više od prosjeka koji se mogu povezati s pandemijom. Temeljem podataka iz 18 zemalja, u Evropi je od 2020. do 2022. izgubljeno 16,8 miliona života.
A od same pojave virusa SARS-CoV-2 počela je utrka za stvaranje djelotvorne vakcine. U međuvremenu traju i napori kojima bi se procijenilo koliku je korist donijela vakcina. Najnoviji rad temeljen je na podacima iz cijeloga svijeta, pokriva i razdoblje ‘vladavine’ varijante Omicron, računa broj godina života koje su spašene, i nije toliko temeljen na pukim pretpostavkama o pandemijskim trendovima.
Prema rezultatima koje su iznijeli autori, 82 posto života spašeno je vakcinom primljenim prije izlaganja virusu. Iz toga su izvukli zaključak o još jednoj danas spornoj (ili ‘spornoj’) metodi borbe protiv covida – razumno je pretpostaviti da za tako veliki broj treba zahvaliti lockdownu i drugim strategijama ‘zaključavanja’. No, kao što znamo da su ove mjere sprječavale bolest i smrt, donijele su i neke loše posljedice, prenosi tportal.hr.
Oko 57 posto života spašeno je tokom trajanja Omicron varijante, a cijelih 90 posto među njima su ljudi stariji od 60 godina. S druge strane, ‘doprinos’ mlađih ljudi, adolescenata i mlađih odraslih u postotku spašenih sveden je na minimum. Time se potvrđuje ono što se znalo od početka pandemije: važnost vakcina za stvaranje imuniteta i manji rizik od teških posljedica kod mlađeg dijela populacije.
Kao zaključke svoje studije autori su istakli dvije važne stvari. Prvo, u slučaju budućih pandemija, modeli nalik onome koji je primijenjen mogu smanjiti štete nastale široko rasprostranjenim restrikcijama, uz efikasnu zaštitu onih kojima je ona najpotrebnija.
S druge strane, bez obzira na sve spašene živote, vakcina protiv COVID-a 19 nisu dostigla uspješnost mnogih drugih vakcina zahvaljujući kojima su praktički iskorijenjene brojne bolesti.
Nažalost, to je dovelo i do širenja nepovjerenja prema vakcinama općenito.
📢 Imate mišljenje o ovoj temi?
Uključite se u raspravu i ostavite komentar na našem sajtu ili društvenim mrežama. BALKAN X PORTAL
