Zašto bi i kada moglo doći do eskalacija i novih sukoba
Sjedinjene Države i Iran nalaze se na kritičnom raskrižju, a strahovi od vojnog sukoba konstantno rastu. Dok su pregovori o nuklearnom programu još uvijek u zastoju, obje se strane spremaju za sukob – jačanje vojske, ekonomske sankcije i diplomatski slomovi eskaliraju. Napetosti su eskalirale pod kampanjom “maksimalnog pritiska” predsjednika Donalda Trumpa koja je trebala odvratiti Teheran od razvoja svog nuklearnog programa.
SAD već dugo gleda na iranske nuklearne ambicije kao na sigurnosnu prijetnju, piše Newsweek. Godine 2018. Trump se povukao iz nuklearnog sporazuma iz 2015., poznatog kao Zajednički sveobuhvatni plan akcije, navodeći kao razlog nepoštivanje Irana. Iran je samo povećao svoje nuklearne aktivnosti, za koje kaže da su za civilnu upotrebu. Trump, koji je obećao donijeti mir na Bliski istok, izrazio je sklonost diplomaciji i dijalogu, ali nije isključio vojnu akciju. Iran je odbio izravne pregovore pod pritiskom i obećao da će se braniti ako napetosti sa SAD-om dosegnu prekretnicu. Kako novi diplomatski napori posustaju, situacija postaje sve nestabilnija.
Kako će ići naoružavanje Europe? Odabir bilo koje dvije opcije treću bi učinilo nemogućom
Iranski ministar vanjskih poslova upozorio je ovog tjedna da će njegova zemlja “brzo odgovoriti na svaki napad” nakon što je Trump zaprijetio da će “bombardirati” Iran ako se ne postigne dogovor o budućnosti nuklearnog programa Islamske Republike. U ožujku je Trump poslao pismo iranskom vrhovnom vođi ajatolahu Ali Khameneiju u kojem je predložio otvaranje pregovora za novi nuklearni sporazum. Iran je rekao da će se uključiti samo u neizravne pregovore dok je pod vojnom prijetnjom SAD-a. Diplomatski odnosi između SAD-a i Irana pogoršali su se otkako su se SAD povukle iz JCPOA-e iz Obamine ere. Trump je Iranu dao rok od dva mjeseca za postizanje novog nuklearnog sporazuma, ali i značajno pojačao svoju vojnu prisutnost u Perzijskom zaljevu rasporedivši nevidljive bombardere B-2, u pratnji teretnih zrakoplova i tankera za punjenje gorivom. Iran je u petak rekao da je spreman braniti se od bilo kakvog napada, a predsjednik Masoud Pezeshkian izjavio je da su oružane snage na najvišoj razini pripravnosti. Viši Khameneijev savjetnik sugerirao je da Iran možda “nema izbora” nego nastaviti s nuklearnim oružjem ako bude napadnut.
Ekonomske sankcije ostale su u središtu sukoba između SAD-a i Irana. Washington je ponovno uveo opsežne sankcije usmjerene na iranski izvoz nafte, bankarski sektor i obrambenu industriju u pokušaju da osakati gospodarstvo i izvrši pritisak na Teheran da se pridržava obveza. Iako su sankcije izazvale ozbiljan ekonomski pad, do sada nisu uspjele vratiti Iran za pregovarački stol. Teheran je povećao svoje nuklearne aktivnosti, uključujući obogaćivanje urana i razvoj projektila. Međunarodna agencija za atomsku energiju procjenjuje da je nedavno obogaćivanje Irana blizu razine bombe. Europske države su podigle uzbunu zbog brzog nuklearnog širenja Irana i odstupanja od obveza iz JCPOA. Do 2020. Iran se prestao pridržavati ključnih ograničenja obogaćivanja urana, kao odgovor na američko ubojstvo svog glavnog zapovjednika Qasema Soleimanija. Iran tvrdi da je njegov nuklearni program u mirnodopske svrhe, ali potencijalni razvoj nuklearnog oružja i dalje predstavlja značajnu zabrinutost Zapada i glavni je pokretač želje za razgovorima.
SAD održava dugogodišnja sigurnosna partnerstva s Izraelom i arapskim državama Zaljeva — Saudijskom Arabijom, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Katarom i Bahreinom.
Nedavni potezi za normalizaciju njihovih odnosa s Izraelom djelomično su usmjereni na suzbijanje iranskog utjecaja.
SAD također iskorištava NATO i šire međunarodne koalicije da izvrše pritisak na Iran, ali sam Teheran se sve više okreće Rusiji i Kini za političku potporu na visokoj razini, kao i ekonomske i vojne alternative usred zapadnih sankcija.
Večernji lisz
Izraženi stavovi i mišljenja u tekstovima su isključivo autorski i ne odražavaju nužno stavove uredništva ili vlasnika Balkan X portala.
