To nije odraz stvarnih troškova proizvodnje, već tržišna manipulacija, ističe Bićo – predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH.
(Fena)
Iako su prema podacima agencije Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu FAO cijene hrane u januaru zabilježile najniži nivo u posljednjih više od godinu dana, u Federaciji BiH situacija je znatno drugačija. FAO, koji kao ključni izvor informacija i statistike pokriva više od 245 zemalja, u svojoj godišnjoj usporedbi za prvi mjesec 2026. ističe pad cijena od 0,6 posto. Međutim, podaci iz nekoliko udruženja za zaštitu proizvođača ukazuju da taj trend kod nas nije zaživio.
Tim povodom razgovarali smo s Nedžadom Bićom iz Udruženja poljoprivrednika o trenutnom stanju na tržištu hrane u BiH, problemima domaćih proizvođača i utjecaju uvoza na cijene.
- Zašto cijene hrane u BiH ne prate svjetski trend sniženja?
Bićo: Nažalost, domaći proizvođači gotovo nikako ne reaguju. Cijene koje dobijemo mi – otipne cijene – su male, ali u trgovinama su namirnice nenormalno skupe. To nije odraz stvarnih troškova proizvodnje, već tržišna manipulacija.
- Konkretno, situacija sa povrćem i mesom je alarmantna. Špinat je, primjerice, skuplji od mesa. Šta to govori o tržištu?
Bićo: To je upravo tržišna manipulacija. Stvarni troškovi domaćih proizvođača nisu ni približno toliki, a trgovci zarađuju velike marže. Poljoprivrednici na to ne mogu uticati i to je neprihvatljivo.
Ogromni profiti trgovaca
- Koje su najveće prepreke sa kojima se domaći proizvođači susreću?
Bićo: Glavni problem su ulazni troškovi koji svake godine rastu – sjeme, zaštita biljaka, gorivo, transport. Sve je skuplje, a konačne cijene proizvoda kod proizvođača ostaju niske, dok trgovci uzimaju nenormalne profite.
Država trebala reagovati davno
- Smatrate li da država treba da interveniše i na koji način?
Bićo: Država je trebala reagovati davno. Domaća proizvodnja pokriva tek oko 20% potreba tržišta, dok ostatak dolazi iz uvoza. Intervencija u vidu subvencija i kontrole marži u trgovinama mogla bi stabilizirati cijene već u roku od 24 sata.
- Nedavno je bila zabrana uvoza mesa iz Južne Amerike. Kakav je utjecaj te mjere na domaće proizvođače?
Bićo: Zabrana nije dobro provedena i pogodovala je određenim lobijima, a na štetu domaćih proizvođača. Da bi domaći proizvođači mogli profitirati, trebalo bi ograničiti uvoz dok se ne popuni domaće tržište.
- Prijeti li nestašica poljoprivrednih proizvoda u BiH?
Bićo: Ne. Nestašice neće biti dok je tržište liberalno i uvoz moguć. Ali ovakva politika ugrožava domaću proizvodnju – viškovi mlijeka, povrća i drugih proizvoda stoje i propadaju. Država mora intervenirati da bi spriječila propast domaćih proizvođača.
- Cijene hrane u FBiH ne prate svjetski trend sniženja: Špinat skup kao meso
Koje konkretne mjere biste preporučili da cijene osnovnih životnih namirnica budu realne i stabilne?
Bićo: Država mora hitno reagovati, obići trgovine, smanjiti marže i spriječiti ekstraprofite. Samo tako ćemo zaštititi domaću proizvodnju i osigurati realne cijene za građane.
