Ulazak u Sjedinjene Američke Države za većinu stranaca mogao bi postati znatno složeniji. Američka administracija je tokom prošle godine uvela i predložila niz mjera koje pojačavaju nadzor nad putnicima, uključujući privremeno ukidanje imigracijskih viza za oko 75 zemalja, među kojima je i Bosna i Hercegovina, te nove zahtjeve vezane za prenos biometrijskih podataka.
Zaoštravanje imigracijske politike posebno pogađa evropske zemlje. U toku su pregovori između Evropska unija i SAD-a o razmjeni biometrijskih i drugih „osjetljivih“ podataka evropskih građana, što je američki uslov za ostanak u Programu izuzeća od viza (Visa Waiver Program – VWP).
Washington je još 2022. zatražio da sve zemlje uključene u VWP potpišu sporazum o Partnerstvu za pojačanu sigurnost granica. Prema dostupnim informacijama, taj okvir bi omogućio razmjenu biometrijskih podataka, ali i drugih ličnih informacija, što je izazvalo ozbiljnu zabrinutost zbog obima i osjetljivosti traženih podataka, kao i zbog nedostatka transparentnosti pregovora.
Države članice EU dale su mandat Evropskoj komisiji da vodi pregovore s Washingtonom. Nakon eventualnog okvirnog dogovora na nivou EU–SAD, svaka država članica bi pojedinačno pregovarala s američkom stranom o tome koji se podaci i iz kojih baza dijele, u zamjenu za zadržavanje bezviznog režima. Drugim riječima, sporazum ne bi automatski otvorio sve baze podataka, ali bi stvorio pravni okvir za takve bilateralne dogovore.
SAD svoje zahtjeve opravdava sigurnosnim razlozima – borbom protiv kriminala i nezakonitih migracija te provjerom identiteta putnika. Međutim, američka strana je postavila i jasan rok: zemlje koje do kraja godine ne omoguće operativni pristup određenim bazama podataka mogle bi se suočiti sa suspenzijom ili ograničenjem bezviznog režima.
Ovakav pristup izazvao je oštre kritike u Evropi. Povjerenici za zaštitu podataka i brojne organizacije upozoravaju da bi razmjena podataka mogla biti u suprotnosti s pravilima o zaštiti privatnosti, jer bi obuhvatila i građane koji nisu počinili nikakva krivična djela.
Dodatnu zabrinutost izaziva pitanje reciprociteta, s obzirom na to da SAD ne nudi evropskim institucijama jednak pristup bazama podataka američkih građana, što se tumači kao udar na digitalni suverenitet EU-a.
