Iako već 17 mjeseci ne vrši dužnost načelnika Općine Trnovo, Ibro Berilo, kojeg Tužilaštvo KS tereti za niz koruptivnih krivičnih djela, uredno prima plaću načelnika.
Naime, Općinsko vijeće Trnova obraćalo se Centralnoj izbornoj komisiji BiH s pitanjem u vezi s njegovom plaćom, te su dobili odgovor da je legalno osvojio mandat i da to nije sporno.
Paralelno s ovim procesom, većina u Općinskom vijeću Trnovo, predvođena SDA, u dva navrata davala je ovlaštenja državnim službenicima da rukovode ovom lokalnom zajednicom.
OV izglasalo Mirsada Mešića
Posljednji put, 22. septembra, kada je izglasano da se pomoćniku načelnika za opću upravu Mirsadu Mešiću povjeri rukovođenje Općinom, prekršen je Poslovnik o radu Općinskog vijeća, budući da je nakon usvajanja dnevnog reda on naknadno dopunjavan. Prekršeni su članovi 52. i 66 Poslovnika. Također, Mešić je imenovan bez zasjedanja Komisije za izbor i imenovanje.
Zbog, kako je naveo, institucionalnog haosa, ostavku na poziciji predsjedavajućeg Općinskog vijeća 1. decembra podnio je Ismet Mulaosmanović. Učinio je to, kaže, jer se Općina Trnovo suočava s potpunom institucionalnom blokadom i pravnom neizvjesnošću.
„Funkcija općinskog načelnika povjeravana je osobama koje nisu izabrane voljom građana. Donose se odluke koje dovode u pitanje zakonitost i legitimitet rada organa uprave. Na ovaj način stvorena je atmosfera institucionalnog haosa i nesigurnosti“, rekao je Mulaosmanović.
Mulaosmanović: Mešić je sebi pokušao povećati plaću
Mulaosmanović podsjeća da je Ibro Berilo u junu 2024. godine sam imenovao Adela Kosu da rukovodi Općinom, a kasnije mu je Općinsko vijeće četiri puta produžavalo mandat, svaki put na period od tri mjeseca.
Govoreći o spornom imenovanju Mešića, naveo je da mu nije jasno zašto je predsjednik Komisije za izbor i imenovanje Sabahudin Hodžić postupio na taj način, iako nije bilo sjednice Komisije.
Nakon što ga je Općinsko vijeće, većinom koju je predvodila SDA, imenovalo rukovodiocem Općine, Mešić je pred vijećnike izašao s novom organizacijom djelokruga uprave, na način da je spojio pojedine općinske službe. Ova odluka je većinom glasova i usvojena.
„Problem je bio i u tome što je Mešić imenovan za sekretara, koji ima najveću plaću. Pri tome je pokušao povećati koeficijent plaće sa 6,2 na 6,9 i želio je da to usvoji Općinsko vijeće. Do toga nije došlo. Planiram poslati dopise nadležnim federalnim i kantonalnim institucijama s pitanjem da li državni službenik uopće može raditi sistematizaciju, kako je on planirao“, kazao je Mulaosmanović.
Mirsadu Mešiću upućen je pismeni zahtjev za očitovanje, ali do zaključenja teksta odgovori nisu dostavljeni. Ukoliko budu dostavljeni, bit će objavljeni naknadno.
S druge strane, iako se Berilo još uvijek nalazi pod mjerama zabrane koje mu je u novembru 2024. godine izrekao Kantonalni sud u Sarajevu – zabrana obavljanja funkcije načelnika te zabrana sastajanja s drugim osobama u vezi s ovim predmetom – on je i dalje politički aktivan.
Na to ukazuje i tribina SDA održana 28. novembra u Trnovu. Prema javno objavljenim fotografijama, Berilo sjedi u prvom redu pored predsjednika Kantonalnog odbora SDA Faruka Kapidžića. Na istoj tribini, također u prvom redu, sjedio je i Mirsad Mešić.
Kantonalno vijeće Stranke za BiH početkom ovog mjeseca također je ukazalo na ova dešavanja, navodeći da Trnovo postaje „općina-slučaj“.
Ugrožena stabilnost Trnova
„Općina Trnovo se više od godinu dana nalazi u situaciji u kojoj funkciju načelnika obavlja državni službenik po ovlaštenju Općinskog vijeća. Ovakvo rješenje predviđeno je isključivo kao kratkoročno i privremeno, a sada se pretvara u dugoročno stanje. Ovo ozbiljno ugrožava finansijsku stabilnost Općine“, navedeno je u saopćenju.
Podsjećamo, Berilo i još nekoliko osoba uhapšeni su u avgustu 2024. godine u akciji kodnog naziva „Incitat“.
Osim njega, tada su uhapšeni i Adis Mulaosmanović, Edina Džigal te Nađa Milišić, pomoćnica općinskog načelnika u Trnovu za geodetske, imovinsko-pravne poslove i katastar nekretnina.
Oni su pod istragom zbog sumnje na krivična djela udruživanje radi činjenja krivičnih djela, zloupotrebu položaja ili ovlaštenja i pranje novca, prema Krivičnom zakonu Federacije BiH.
Berilo se sumnjiči da je sa općinskim saradnicima mijenjao regulacione planove u korist investitora, omogućavajući gradnju objekata na Bjelašnici, na državnom zemljištu pod privremenom zabranom raspolaganja, a zauzvrat primao poklone zloupotrebljavajući službeni položaj.
U istom predmetu osumnjičen je i bivši direktor Sarajevošuma Nermin Demirović, kojem je ranije ukinut pritvor, uz određene mjere zabrane. Uprkos svemu navedenom, Berilo je pobijedio na lokalnim izborima održanim u oktobru 2024. godine.