Ubuduće na glasanje u BiH samo uz “otisak” prsta

Angelina Eichhorst, direktorica pri Evropskoj službi za vanjske poslove (EEAS) za Zapadnu Evropu, Zapadni Balkan, Veliku Britaniju i Tursku i Matthew Palmer, specijalni izaslanik SAD-a za nadgledanje izborne reforme u Bosni i Hercegovini, u Neumu su okupili lidere i predstavnike političkih stranaka kako bi razgovarali o izmjenama Izbornog zakona BiH. Međunarodna zajednica – SAD i EU, uoči početka posljednje runde pregovora, dostavila je prijedlog paketa mjera na razmatranje.

Povjerenje javnosti

”S obzirom na to da je paket mjera za poboljšanje integriteta ključni element cjelokupne reforme, jasno je da nikakav napredak ne može biti ostvaren bez njegovog usvajanja u skladu sa ključnim prioritetima iz Mišljenja Evropske komisije, uključujući provedbu preporuka OSCE/ODIHR-a, Venecijanske komisije i GRECO-a”, navedeno je u prijedlogu.

Naglašeno je da paket predstavlja minimum koji bi omogućio bh. institucijama i političkim strankama da započnu s ponovnim uspostavljanjem povjerenja javnosti u integritet izbornog procesa, kao i da međunarodna zajednica očekuje da neće biti problema da se prijedlog uvrsti u širi politički sporazum. Predloženo je uvođenje odgovornosti CIK-a za blagovremenu nabavku i obezbjeđenje optičkih skenera, čitača otisaka prstiju i tehničke opreme, te uvođenje podataka o otisku prsta kao dio CBS-a.

U poglavlju koje se odnosi na skupštine kantona, općinska vijeća/skupštine i gradska vijeća/skupštine, predloženo je da se usklađuje broj poslanika u skupštinama sa odgovarajućim brojem birača sa pravom glasa. Prijedlogom su tretirani i ponovljeni, odgođeni i prijevremeni izbori, mediji, izborni posmatrači, kaznene odredbe i drugo.

Prof. dr. Suad Arnautović, član CIK-a BiH, za Oslobođenje ističe da CIK pozdravlja činjenicu da je najveći broj amandmana koji su predloženi u inicijativi Komisije prepoznat u materijalu.

– U prijedlogu je došlo do nekih drugačijih promišljanja u odnosu na inicijativu CIK-a i to je sad stvar političkog opredjeljenja, ali želimo upozoriti da postoji opasnost da u nedostatku direktne komunikacije sa CIK-om budu usaglašena neka rješenja koja mogu biti prepreka tehničkoj izvedbi izbornog procesa. Apsolutno podržavamo svako tehničko unapređenje i uvođenje novih tehnologija u izborni proces, ali istovremeno smatramo da je za to, pored političkog dogovora, potrebno izvršiti izmjene i u Parlamentarnoj skupštini BiH, stvoriti zakonsku normu, ali obezbijediti i sve druge optimalne uvjete. Naglašavamo da skeneri otiska prsta i glasačkih listića mogu pomoći u ubrzanju, tačnosti i transparentnosti izbornog procesa na dan izbora samo pod uvjetom da se detaljno analiziraju, planiraju i provode pilot-projekti. Predlaže se uvođenje skeniranja glasačkih listića a da nije do kraja razrađeno u kojem tačno trenutku se vrši to skeniranje i šta je svrha. Ako se ne bi kroz pilot-projekat ispitala funkcionalnost takvih sistema, moglo bi zaista da se potpuno promaši u krajnjem cilju koji se želi postići. Ne znam ni kako se misli doći do približnih finansijskih okvira, koji u ovom trenutku mogu biti samo aproksimativni i koji se uglavnom odnose na opremu, a ne na usluge, instalaciju, servisiranje, održavanje, edukaciju i posebno ne na softver koji mora biti u konekciji sa biometrijskom bazom podataka koju ima IDDEEA i sa bazom jedinstvenog izbornog informacionog sistema CIK-a. To su ozbiljne pretpostavke koje, ako se uvode nakon dogovora u zakon, bez konsultacija sa CIK-om mogu dovesti do apsolutnog promašaja, nemogućnosti implementacije, a pogotovo ne za ove izbore, istakao je prof. dr. Arnautović.

Dodaje da nema prostora za improvizaciju, pa iako CIK podržava prijedloge, iz materijala je vidljivo da neka rješenja nisu precizirana, dorečena.

– Imamo političke zahtjeve pojedinih subjekata, ali prvo treba ispoštovati ono što pravna država zahtijeva – implementaciju već donesenih presuda, a pet presuda Evropskog suda za ljudska prava su dijametralne od Dejtonskog sporazuma. Zbog toga je ova cijela halabuka. Postoje političke snage koje bi željele da zadrže status quo, u smislu etničkog i teritorijalnog političkog predstavljanja i čak da ga osnaže i pojačaju suprotno Daytonu. Sa druge strane, postoje političke snage koje bi željele da se u potpunosti implementiraju presude ESLJP-a i to znači drugačiji karakter političkog predstavništva. On se u suštini zasniva na implementaciji člana 25. Međunarodne konvencije o građanskim i političkim pravima – svi građani BiH koji imaju biračko pravo, imaju pravo pristupa svim javnim službama u BiH i aktivno i pasivno biračko pravo. Niko ne spominje presudu Ustavnog suda BiH U 12/14 po apelaciji Željka Komšića (predsjedavajućeg Predsjedništva BiH, op. a.), gdje je utvrđeno da je apsolutno diskriminatorsko ustavno rješenje iz Ustava RS-a i Izbornog zakona BiH, jer ne omogućava ostalim, pripadnicima nacionalnih manjina, da se kandidiraju za funkciju predsjednika i potpredsjednika RS-a, rekao je prof. dr. Arnautović i dodao da je ista situacija i u Federaciji BiH.

Napomenuo je da je problem i sa načelom jednakosti glasa, jer na primjer tri izborne jedinice u RS-u za biranje u Predstavnički dom PSBiH, gdje se bira 9 direktnih mandata, sve daju po tri mandata, a razlika između broja registriranih birača u prvoj i trećoj izbornoj jedinici je 250.000.

– Imamo presudu Ustavnog suda BiH U 9/09 (Mostar), gdje je ukinuta odredba Zakona i Statuta Grada koje su predviđale po jednak broj vijećnika iz šest gradskih izbornih jedinica. Kada je tada Ustavni sud rekao da ne može postojati nejednaka vrijednost glasa, ta ista stvar se mora primijeniti i na državnom nivou, zaključio je prof. dr. Arnautović.

Komšić je poručio da “skretanje političkog fokusa na razgovore o Izbornom zakonu u Neumu, pokazuje da to nije ništa drugo nego pokrivač za Dodikove (Milorad, član Predsjedništva BiH, op. a.) separatističke aktivnosti”.

– Izbori ne smiju postati predmet političkih manevara, poručio je Christian Schmidt, visoki predstavnik u BiH.

Konstruktivan pristup

Nakon razgovora Eichhorst je naglasila da je važno da se iznesu najnovije informacije, kao i da se razmatra dokument od 17 strana.

– Ti dokumenti će dalje prolaziti ekspertski uvid i analizu, jako puno posla je pred nama, ali zaista imamo priliku da svjedočimo konstruktivnim pristupima i viđenjima svih učesnika, poručila je Eichhorst.

Palmer je istakao da su se razgovorima priključili i eksperti Venecijanske i Varšavske komisije, kako bi pomogli u rješavanju težih tehničkih pitanja.

– Neke stvari će se naći na dnevnom redu, neke su teže od drugih, rekao je Palmer, te dodao da su se lideri i eksperti okupili da bi razgovarali sa istim ciljem, kako bi se konačno mogao postići dogovor koji će u Parlamentu BiH dobiti dovoljan broj glasova.