U BiH duhanska proizvodnja na nuli

Prema najnovijim podacima Agencije za statistiku BiH, ukupna desezonirana industrijska proizvodnja smanjena je za 0,4% u odnosu na maj 2024. godine.

U poređenju s junom 2023. godine, kalendarski prilagođena industrijska proizvodnja također bilježi značajan pad od 5,6%, ukazujući na dugoročniji negativni trend u sektoru.

Analiza pojedinačnih kategorija proizvodnje pokazuje da su Kapitalni proizvodi zabilježili porast od 4,0% u junu 2024. u poređenju s majom 2024., dok je proizvodnja Trajnih proizvoda za široku upotrebu pala za 5,0%. Istovremeno, proizvodnja Intermedijarnih proizvoda smanjena je za 3,9%, dok je proizvodnja Netrajnih proizvoda za široku upotrebu zabilježila pad od 0,9%. Proizvodnja energije bilježi blagi pad od 0,3%.

Godišnji podaci pokazuju pad u svim glavnim sektorima industrije. Proizvodnja energije smanjena je za 7,1%, Intermedijarnih proizvoda za 6,4%, Trajnih proizvoda za široku upotrebu za 6,1%, dok je proizvodnja Kapitalnih proizvoda pala za 5,4%. Proizvodnja Netrajnih proizvoda za široku upotrebu zabilježila je manji pad od 0,9%.

Najveći rast na godišnjem nivou ostvaren je u oblasti Proizvodnje osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka, s porastom od 34,9%, te u oblasti Štampanja i umnožavanja snimljenih zapisa, s rastom od 27,4%.

S druge strane, najdramatičniji pad proizvodnje zabilježen je u sektoru Duhanskih proizvoda, gdje je industrijska aktivnost potpuno zaustavljena, bilježeći pad od 100%. Značajan pad zabilježen je i u proizvodnji Ostalih transportnih sredstava, koja je smanjena za 58,1%.

Pad industrijske proizvodnje nije problem samo u BiH; mnoge zemlje u Evropi se suočavaju sa sličnim problemima. U zemljama eurozone, sezonski prilagođena industrijska proizvodnja smanjila se za 0,1% u poređenju s majom 2024. godine, dok je u cijeloj EU proizvodnja ostala na istom nivou.

Jedini sektor koji je u oba područja zabilježio pad bio je sektor netrajnih potrošačkih dobara, dok su trajna potrošačka dobra i energetski sektor zabilježili rast.

Na godišnjem nivou, Irska je zabilježila najveći pad industrijske proizvodnje od 17,4%, dok je susjedna Hrvatska zabilježila pad od 8,3%, što je značajno pogoršanje u odnosu na maj, kada je pad iznosio 3,3%. S druge strane, Grčka, Kipar i Malta bilježe rast industrijske proizvodnje.

Ovi podaci odražavaju rastuću raznolikost ekonomskih kretanja unutar Evrope, gdje se jedan dio ekonomije bori s padom proizvodnje, dok drugi ostvaruju značajne uspjehe.