Baku otkazao poslušnost Kremlju – Alijev prijeti tužbom Rusiji i najavljuje energetski zaokret Evrope
Azerbajdžanski predsjednik otvoreno stao uz Ukrajinu, zatražio međunarodnu istragu protiv Moskve i najavio da će njegova zemlja postati ključni dobavljač nafte i plina za Evropsku uniju
Azerbajdžan je, po svemu sudeći, prešao tačku bez povratka u odnosima s Rusijom. U govoru koji je odjeknuo regijom i šire, predsjednik Ilham Alijev je u gradu Šuša najavio tužbu protiv Moskve zbog rušenja civilnog aviona, jasno podržao teritorijalni integritet Ukrajine i najavio ambiciozan plan: Baku će, kaže, postati jedan od glavnih dobavljača nafte i plina za Evropu.
Zahlađenje odnosa između Bakua i Moskve kulminiralo je nakon što je 25. decembra 2024. godine ruski proturaketni sistem srušio avion kompanije AZAL iznad Kaspijskog mora.
U nesreći je poginulo 38 ljudi, a iako je ruski časnik Dmitrij Paladičuk priznao odgovornost za ispaljivanje projektila, Kremlj do danas nije službeno priznao krivicu. Alijev sada traži međunarodnu istragu, kazne za odgovorne i finansijsku odštetu.
No to je samo dio šire geopolitičke slagalice. Oslabljena ratom u Ukrajini, Rusija više ne uspijeva zadržati utjecaj ni na tradicionalno lojalne saveznike. I Armenija i Azerbajdžan sada vode samostalne mirovne pregovore bez ruskog posredovanja, a obje zemlje sve otvorenije koketiraju s EU, SAD-om i Turskom.
Poseban značaj ima tzv. Zangezurski koridor, transportna ruta kroz armensku regiju Sjunik, koja bi omogućila direktnu kopnenu vezu Azerbajdžana s njegovom eksklavom Nahičevan i dalje s Turskom. Ta komunikacija bi zaobišla Gruziju i time omogućila Azerbajdžanu da samostalno gradi energetsku infrastrukturu u saradnji s Ankarom.
Kako stoji u najnovijem izvještaju OPEC-a World Oil Outlook 2050, Azerbajdžan i Kazahstan postat će ključni dobavljači nafte za Evropu, dok se ruska energetska dominacija polako gasi. Baku je u 2024. godini izvezao 12,1 milijardu kubnih metara plina u EU – 20 posto više nego godinu ranije, a plan je da do 2027. godine ta količina poraste na 20 milijardi.
Azerbajdžan trenutno plin isporučuje u 12 zemalja, od kojih je deset evropskih, uključujući osam članica EU. Glavna infrastruktura je Južni plinski koridor koji obuhvata polje Šah Deniz 2 i plinovode TANAP i TAP. Kazahstan, s druge strane, već pregovara o povećanju izvoza nafte u Njemačku, koristeći azerbajdžanske i turske naftovode.
Ako Baku preuzme punu kontrolu nad Zangezurskim koridorom, mogao bi zaobići Gruziju i time dodatno ojačati svoju poziciju glavnog energetskog partnera Evrope. Taj zaokret bi označio kraj ruskog monopola na Kavkazu, a Turska bi se etablirala kao novi ključni regionalni igrač.
Rusija, pritisnuta ratom i gubitkom utjecaja, ostaje u defanzivi, dok Baku i Erevan pišu novo poglavlje post-sovjetske geopolitike — bez Moskve.
Jutarnji list
📢 Imate mišljenje o ovoj temi?
Uključite se u raspravu i ostavite komentar na našem sajtu ili društvenim mrežama. BALKAN X PORTAL
