Tužilaštvo BiH će tražiti privođenje za Dodika, ako ne opravda nedolazak na ispitivanje. Ide i naredba za određivanje pritvora i raspisivanje potjernice!
Najnoviji razvoj događaja oko Milorada Dodika, Nenada Stevandića i Radovana Viškovića dodatno produbljuje političku i pravnu krizu u Bosni i Hercegovini. Optužbe za rušenje ustavnog poretka i moguće izbjegavanje pravosudnih institucija dovode u pitanje stabilnost vladavine prava i otvaraju prostor za daljnju eskalaciju sukoba između institucija BiH i vlasti Republike Srpske.
1. Pravni aspekti – optužbe za rušenje ustavnog poretka
Tužilaštvo BiH vodi istragu protiv trojice visokih zvaničnika RS, tereteći ih za organizirani napad na ustavni poredak kroz donošenje i sprovođenje zakona kojima su institucije Bosne i Hercegovine praktično protjerane sa teritorije RS. Konkretno:
Zakonski akti koji zabranjuju djelovanje državnih institucija (SIPA, Sud BiH, Tužilaštvo BiH, VSTV) direktno krše Ustav BiH i Dejtonski mirovni sporazum.
Njihova implementacija predstavlja pokušaj jednostranog pravnog odvajanja entiteta od države.
Uvođenje paralelnih struktura vlasti u oblasti pravosuđa i policije ukazuje na pokušaj institucionalne secesije.
Ukoliko se dokaže da su Dodik, Stevandić i Višković svjesno i planski donosili ove zakone s ciljem narušavanja ustavnog poretka, to može dovesti do teških pravnih posljedica, uključujući zatvorske kazne.
2. Izbjegavanje sudskog poziva – taktičko odugovlačenje ili pravna opstrukcija?
Stevandić i Višković su formalno opravdali nedolazak na ispitivanje pozivajući se na ranije preuzete obaveze. No, u pravosudnoj praksi, ovakvi manevri često služe kao način da se kupi vrijeme i oteža procesuiranje.
Dodik, s druge strane, otvoreno pokazuje prezir prema pravosudnim institucijama BiH i javno izjavljuje da se neće odazvati pozivu. Ako ostane pri toj odluci, Tužilaštvo BiH može:
Zatražiti određivanje pritvora – ako se ne odazove ni na drugi poziv.
Raspisati potjernicu – u slučaju da se ne pronađe na prijavljenoj adresi.
Mogući scenarij bijega u Srbiju dodatno komplikuje situaciju. Srbija, kao i mnoge druge zemlje, ne izručuje svoje državljane. Ako Dodik zatraži zaštitu Beograda, može izbjeći hapšenje i procesuiranje u BiH, što bi dovelo do međunarodne diplomatske tenzije.
3. Političke implikacije – moguća radikalizacija stanja u RS
Ovaj slučaj ima i snažne političke posljedice:
Dodik bi mogao dodatno zaoštriti retoriku protiv institucija BiH i međunarodne zajednice, predstavljajući sebe kao žrtvu političkog progona.
Moguće su masovne političke demonstracije u Republici Srpskoj u znak podrške liderima vlasti, što bi moglo izazvati dublju destabilizaciju.
Pritisak na institucije RS da odbiju saradnju sa pravosudnim organima BiH mogao bi dovesti do pravne blokade i institucionalne krize.
Odnosi između Beograda i Sarajeva mogu postati još zategnutiji, posebno ako se Dodik odluči skloniti u Srbiju.
4. Zaključak: šta možemo očekivati?
Dodik i njegovi saradnici vjerovatno će nastaviti s taktikom odugovlačenja i pravne opstrukcije.
Ukoliko se Dodik ne odazove pozivu, pravosudne institucije BiH suočiće se s izazovom njegovog privođenja.
Potencijalno bježanje u Srbiju moglo bi izazvati međunarodni pritisak na Beograd.
Situacija može dovesti do ozbiljne političke i pravne krize, a u najgorem slučaju – do institucionalne paralize BiH.
U svakom slučaju, naredni potezi pravosudnih institucija BiH biće ključni za određivanje daljeg toka ovog slučaja.cesuiranje.
