“TUGO MOJA” Tragične i komične sudbine BiH kandidata za lokalne izbore u BiH

Strahinja Bašević iz SNSD-a dobio je priliku da vodi kampanju za predstojeće lokalne izbore, nakon što je nedavno pušten iz pritvora.

On je kao, v.d. direktora Šumskog gazdinstva „Romanija“ Sokolac i poslanik SNSD-a u Narodnoj skupštini RS-a, zajedno s još dvojicom osumnjičenika, bio je podvrgnut jednomjesečnom pritvoru, koji je odredio Okružni sud u Istočnom Sarajevu krajem augusta. Ova mjera je donijeta zbog osnovane sumnje da su počinili krivično djelo zloupotrebe službenog položaja ili ovlaštenja, kako je izvijestio Žurnal.​

“Navedena lica se sumnjiče da su u vremenskom periodu od mjeseca februara do 3. aprila 2020. godine (…) iskoristili svoj položaj i ovlaštenja kojom prilikom su nanijeli štetu budžetu Republike Srpske i to na način da su proveli više pregovaračkih postupaka bez objave obavještenja po Odluci Šuma RS svjesni da za to nisu bili ispunjeni uslovi propisani Zakonom o javnim nabavkama BiH”, navedeno je u saopćenju Okružnog javnog tužilaštva Istočno Sarajevo.

Ipak, nakon što je podnesena žalba, postupak je ponovo razmatran, a sutkinja Veselinka Ivanović je donijela odluku o puštanju osumnjičenika na slobodu. Kako je izjavio pravni zastupnik Strahinje Baševića, „oslobađanje iz pritvora rezultat je nedostatka dokaza o zloupotrebi službenog položaja“.

Izgleda da će trenutni načelnik općine Trnovo, Ibro Berilo (SDA), biti jedini koji će svoju kampanju voditi iz zatvora.

U akciji pod nazivom “Incitat”, uhapšen je Ibro Berilo, a Kantonalni sud mu je odredio jednomjesečni pritvor. Suočava se s optužbama da je, u suradnji s općinskim saradnicima, manipulirao regulacionim planovima kako bi omogućio investitorima gradnju na državnom zemljištu u području Bjelašnice. U zamjenu za to, primao je poklone, uključujući nekretnine, čime je zloupotrijebio svoj položaj. Tužilaštvo Kantona Sarajevo tvrdi da je do sada utvrđena šteta za državu od oko tri miliona maraka.

Osim Berila, ni Strahinja Bašević nije izuzetak među kandidatima za (grado)načelnike na predstojećim izborima, koji su se našli u središtu pažnje zbog povezanosti s nezakonitim radnjama. U moru imena, istaknuta su samo neka od njih.

U ovom kontekstu, posebnu pažnju privlači Miroslav Mićo Kraljević, načelnik opštine Vlasenica, koji se suočava s teškim optužbama. Osnovni sud u Zvorniku proglasio ga je krivim za krivično djelo otmice, a zajedno s Branislavom Boškovićem, bivšim načelnikom opštine Osmaci iz redova SNSD-a, 2010. godine je kidnapovao Lazu Vidakovića, odbornika Naše stranke u Skupštini opštine Osmaci. Vidaković je bio zatočen punih 12 dana u Srbiji.

Kraljević je potpisao sporazum o priznanju krivice s tužilaštvom i na kraju je kažnjen uvjetnom kaznom od svega 4.000 KM. Međutim, njegove nevolje tu ne prestaju, jer se protiv njega vodi postupak i za ratne zločine počinjene u Vlasenici tokom 1992. i 1993. godine, kada je, prema podacima udruženja preživjelih, poginulo oko 2.800 Bošnjaka.

U 2017. godini, Tužilaštvo BiH je podiglo optužnicu protiv Kraljevića i još tri osobe za ratne zločine. U to vreme, on je bio komandant Specijalnog voda u Stanici javne bezbjednosti Vlasenica, gdje su njegovi podređeni počinili zločine nad bošnjačkim civilima. Suđenje za ove teške optužbe još uvijek je u toku.

Unatoč svemu, građani Vlasenice su ponovo izabrali Kraljevića za načelnika na izborima 2016. i 2020. godine, a sada se sprema da se bori za svoj treći mandat na toj poziciji.

Njegova biografija nakon rata je zanimljiva, ali i puna kontroverzi. Bjelica je od 2004. godine na američkoj crnoj listi. U to vrijeme, međunarodne Stabilizacijske snage (SFOR) su ga uhapsile, a zatim je proveo 60 dana u pritvoru unutar NATO baze blizu Sarajeva. Teretile su ga za različite kriminalne aktivnosti, uključujući pomaganje Radovanu Karadžiću, tadašnjem bjeguncu, koji je danas osuđen za ratne zločine.

Tokom svog političkog puta, OHR mu je privremeno zabranio obavljanje javnih funkcija, uključujući pravo na kandidaturu na izborima. Prema izvještajima medija, Bjelica je 2006. godine oslobođen u slučaju “Privredna banka Srpsko Sarajevo”, u kojem su mu se zajedno s Momčilom Mandićem, Mirkom Šarovićem i Miloradom Govedaricom sudilo zbog odobravanja kredita bez potrebnih garancija.

U 2013. godini, Cicko Bjelica je ipak osuđen pred Okružnim sudom u Bijeljini, ali je kazna bila uvjetna i iznosila je jednu godinu zatvora. Ovo je rezultat njegovog pokušaja da izbjegne namirenje potraživanja povjerilaca prilikom likvidacije firme, prebacivši imovinu koju je posjedovao na kćerku.

Načelnik općine Kiseljak ispred HDZ-a BiH je Mladen Mišurić-Ramljak, koji obnaša tu funkciju od 2004. godine. Godine 2017. Kantonalni sud u Sarajevu utvrdio je njegovu krivicu za zloupotrebu službenog položaja i krivotvorenje isprava, zbog čega mu je izrečena jedinstvena kazna zatvora od jedne godine. Međutim, kazna neće biti izvršena ukoliko Mišurić-Ramljak u roku od dvije godine od pravomoćnosti presude ne počini novo krivično djelo.

Također, kako je izvještavao Žurnal, protiv Mladena Mišurića-Ramljaka i Pere Pecirepa, rukovoditelja kompanije Ceste Mostar u Kiseljaku i člana Nadzornog odbora, od 2012. godine podnesene su tri krivične prijave Tužilaštvu Srednjobosanskog kantona. Obojica su dvaput prijavljeni zajedno zbog zloupotrebe položaja, dok je Mišurić-Ramljak dodatno optužen za neizvršavanje sudske odluke. U dva slučaja donesene su naredbe o neprovođenju istrage, a u jednom je istraga obustavljena. Prema dostupnim informacijama, istražne radnje se trenutno provode po prijavi iz 2021. godine.

U decembru 2021. godine, nakon višesatne potrage, uhvaćen je gradonačelnik Zenice, Fuad Kasumović. Ova akcija je bila deo istrage koja se vodila protiv njega u vezi sa krivičnim djelima u preduzeću Zenicatrans-prevoz putnika.

Istraga je rezultirala podizanjem optužnice od strane Kantonalnog tužilaštva Zeničko-dobojskog kantona. Kasumoviću i još nekoliko lica stavljaju se na teret krivična djela poput udruživanja radi činjenja krivičnih djela, zloupotrebe položaja ili ovlaštenja, prouzrokovanja stečaja, krivotvorenja službenih isprava i nesavjesnog rada u službi.

Iako je ovaj sudski proces još u toku, to nije sprečilo Kasumovića da se ponovo kandiduje za gradonačelnika Zenice. Ukoliko pobedi, ovo će mu biti treći uzastopni mandat.

Osim toga, važno je napomenuti da je Kantonalno tužilaštvo Kantona Sarajevo teretilo Kasumovića za nesavjestan rad. Kao bivši direktor Carinske uprave FBiH, potpisao je nalog za transfer od 69.000 KM carinarnici u Tuzli, koji je bio namenjen materijalnim troškovima i zakupu prostorija, ali je novac na kraju iskorišten za kupovinu stana jednog od službenika. Nakon pet godina sudskog procesa, Kasumović je oslobođen optužbi.

Lider SDS-a i dugogodišnji načelnik Teslića, Milan Miličević, suočava se s optužnicom koju je podiglo Republičko javno tužilaštvo zbog zloupotrebe službenog položaja u vezi s urbanističkim odlukama u toj opštini. Iako se bori za četvrti mandat, Miličević negira svaku odgovornost i smatra da se radi o političkom obračunu.

Također, načelnik Broda, Zoran Vidić (SDS), takođe teži ponovnoj kandidaturi, ali se ove godine suočio s ozbiljnim optužbama. Naime, Uprava kriminalističke policije MUP-a RS podnela je Okružnom javnom tužilaštvu Doboj izveštaj o izvršenom krivičnom delu zloupotrebe službenog položaja, zbog čega je Opština Brod navodno pretrpela štetu u iznosu od 287.655,98 KM.​

“Postoji osnov sumnje da je u svojstvu odgovornog lica Opštine Brod zaključio ugovor o prodaji opštinskog zemljišta sa jednim privrednim društvom iz Gradiške iako je znao da zemljište ima veću tržišnu vrijednost”, naveli su, između ostalog, iz MUP-a RS.

SDA-ov Đemal Memagić se čini kao siguran pobednik na ovim izborima. Kao načelnik Olova od 2012. godine, ni ove godine neće se suočiti s protivkandidatom.

Međutim, Memagić, koji takođe vodi firmu „Alma Ras“, suočava se s pravnim problemima. Općinski sud u Visokom je 2017. godine izrekao prvostepenu osuđujuću presudu protiv njega u trajanju od jedne godine zbog zloupotrebe službenog položaja, koja se odnosila na nezakonito zapošljavanje i napredovanje u državnoj službi.

Načelnik općine Novi Grad Sarajevo, Semir Efendić, ponovo se natječe za četvrti mandat u nizu.

Međutim, njegov put nije bez prepreka, s obzirom na to da je 2021. godine bio uvjetno osuđen na godinu dana zatvora zbog saobraćajne nesreće koja je rezultirala smrtnim ishodom.

Na suđenje će, s druge strane, doći Mirsad Mahmutagić, načelnik općine Maglaj od 2016. godine i član SDP-a. Općinski sud u Zavidovićima potvrdio je optužnicu Kantonalnog tužilaštva Zeničko-dobojskog kantona protiv njega, optužujući ga za nesavjestan rad u službi zbog isplata članovima OIK-a manjih mjesečnih iznosa, čime je oštetio budžet za 38.028,13 KM.

Izborna utrka donosi nemir i uzbuđenja, posebno u Banovićima gdje Bego Gutić (SDA) traži drugi mandat. U sredini 2022. godine, objavljeno je da su pripadnici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) sproveli operativnu akciju pod nazivom “Kraljica”. Tokom ove akcije, izvršeni su pretresi u Banovićima zbog sumnje na zloupotrebu položaja ili ovlaštenja. Prema dostupnim informacijama, Gutić se našao pod istragom, a tokom akcije mu je oduzet mobilni telefon, zajedno s još jednim općinskim službenikom.

Optužnica je takođe podnesena protiv Ljube Grizelja, načelnika općine Grude koji je na toj poziciji od 2012. godine. Prema informacijama dostupnim u medijima, Kantonalnom tužilaštvu Zapadnohercegovačkog kantona stigla je krivična prijava zbog prodaje općinskog zemljišta.

Prijava se odnosi na transakciju iz 2021. godine, kada je prodato zemljište veličine otprilike 330.000 m² po cijeni od samo 2 KM, iako se na istim lokacijama zemljište prodavalo po cijenama višim od 7 KM.

U kategoriji dugovječnih načelnika u Bosni i Hercegovini nalazi se i Bojo Gašanović (SDS), koji je na čelu opštine Istočni Stari Grad od 2008. godine.

Prema navodima medija, 2017. godine bio je pod istragom MUP-a Republike Srpske zbog sumnje na eksploataciju i prodaju rude kamena. U 2020. godini, MUP RS je podnio Izvještaj o počinjenom krivičnom djelu Okružnom javnom tužilaštvu u Istočnom Sarajevu, uz osnovanu sumnju da je Gašanović zloupotrijebio službeni položaj ili ovlaštenja. Sumnjalo se da je, tokom perioda od 2014. do 2017. godine, neovlašteno prodavao ili zamjenjivao nekretnine koje pripadaju Opštini Istočni Stari Grad.

Aktuelni gradonačelnik Banje Luke, Draško Stanivuković, takođe se nalazi u središtu pažnje. Nedavno je objavljeno da je Policijska uprava Banja Luka podnijela izvještaj protiv njega i Vuka Višekrune, ovlaštenog potpisnika u Odjeljenju za prostorno uređenje Gradske uprave, zbog sumnje da su nenamjenski trošili kredit od 1.767.129 KM. Osim toga, Institut za istraživanje genocida Kanada podnio je krivičnu prijavu protiv Stanivukovića zbog negiranja genocida u Srebrenici.

Nasilničko ponašanje takođe je obilježilo nekoliko načelnika. Pero Pavlović, predstavnik SNSD-a, koji se bori za drugi mandat na čelu opštine Donji Žabar, suočio se s prekršajnim nalogom nakon što je proljetos učestvovao u tuči u kafani. Mediji navode da je u tom trenutku bio u društvu Slavka Tešića, načelnika opštine Pelagićevo, a kasnije im se pridružio Đorđe Lazarević, koji je prethodno bio na izbornoj listi Ujedinjene Srpske.

Izvještaji sugeriraju da je došlo do nesuglasica među njima, a Pavlović je nasrnuo na Lazarevića, što je dovelo do naguravanja, ali je situacija ubrzo smirena.

Na drugoj strani, načelnik općine Han Pijesak, Slobodan Đurić (SDS), također je predmet pažnje. Kako su prenijeli mediji, 2021. godine on je presreo vozača iz Sarajeva svojim automobilom, izvukao ga iz vozila i pretukao, čime je nanio teške ozljede. Povrijeđeni je zbog povreda prebačen na Univerzitetski klinički centar Tuzla.

Istraga protiv njega obustavljena je od strane Okružnog javnog tužilaštva u Istočnom Sarajevu, i to iz razloga nedostatka dokaza koji bi potkrijepili optužbe za krivična djela.

Admir Hrustanović, inače optužen za nasilje – predstavnik Stranke za BiH, trenutno obnaša funkciju načelnika općine Čelić i planira se boriti za drugi mandat. Kao bivši ministar u Vladi Tuzlanskog kantona i savjetnik kantonalnog premijera, Hrustanović je služio uvjetnu presudu od 30 dana zatvora zbog incidenta u kojem je fizički napao muškarca 2016. godine.

Ovo su samo neki od imena koja se nalaze među kandidatima za nove mandate na čelu lokalnih zajednica u Bosni i Hercegovini, i oni su samo dio složene političke slike u zemlji, u kojoj se pojedinci s krivičnim dosjeima i kontroverznim biografijama i dalje natječu na izborima.

Važno je napomenuti da su do nedavno u BiH (grado)načelnici mogli biti i osobe osuđene za ratne zločine, poput Fikreta Abdića, što je izmjenama zakona spriječio visoki predstavnik Christian Schmidt.