Prema podacima Porezne uprave, broj zaposlenih prema prebivalištu zaposlenika na dan 30.11.2025. godine je 546.663.
Mirza Čelik (DF), zastupnik u Parlamentu FBiH, za Faktor ističe da je dodatno problem i taj što se iz Budžeta FBiH potrošilo ukupno 65 miliona KM na pomoć privredi i više od 70 miliona od indirektnih poreza, što znači ukupno skoro 140 miliona KM, a zaposlenost iz mjeseca u mjesec pada.
– Prema podacima Porezne uprave, broj zaposlenih prema prebivalištu zaposlenika na dan 30.11.2025. godine je 546.663. U odnosu na objavljeni podatak o broju zaposlenih na dan 31.10.2025. godine, kada je iznosio 547.520, broj zaposlenih manji je za 857 – kaže Čelik.
Djelatnosti u kojima je došlo do smanjenja broja zaposlenih uključuju, prema podacima Porezne uprave FBiH, proizvodnju koksa i rafiniranih naftnih proizvoda, djelatnost smještaja, djelatnosti pripreme i usluživanja hrane i pića, trgovina na malo, osim trgovine motornim vozilima i motociklima, šumarstvo i sječa drva, proizvodnja odjeće i druge djelatnosti.
Trend se nastavio i u prvim mjesecima godine. Do kraja marta izgubljeno je ukupno oko 8.600 radnih mjesta, a podaci iz sredine godine i dalje pokazuju negativno kretanje. Tokom ljeta, dodatno je zabilježen pad broja zaposlenih, a krajem godine registrovano je oko 546.600 radnika. Kada se sabere kretanje kroz mjesece, ukupni pad zaposlenosti od početka godine iznosi između 9.500 i 11.000 radnih mjesta.
Stručnjaci upozoravaju da ovo nije samo sezonski pad. Prema ekonomistima, dio razloga leži u pojačanoj emigraciji radnika, prelasku u neformalnu ekonomiju te povećanim troškovima poslovanja.
Ističu i da pojedine mjere, poput rasta minimalne plate ili regulacije rada nedjeljom, mogu imati neželjene efekte ako se ne prate širim paketom podrške privredi.
Porezna uprava FBiH naglašava da se broj zaposlenih mijenja na dnevnoj osnovi i da dio pomjeranja može biti povezan s istekom ugovora u obrazovanju, ugostiteljstvu i drugim sektorima. Međutim, ekonomski analitičari poručuju da je pad ove magnitude jedan od najznačajnijih u posljednjih nekoliko godina, te da ukazuje na strukturne slabosti tržišta rada koje zahtijevaju ozbiljan odgovor vlasti.
Ukupno gledano, 2025. godina donijela je jedan od najizraženijih padova zaposlenosti u Federaciji u posljednjoj deceniji, uz jasnu poruku da su potrebne stabilne i dugoročne strategije kako bi se zaustavio odliv radne snage i ojačala održivost privrede.
