Izraelsko-iranski sukob razotkriva kontradikcije američke politike
Piše: Karla Blajker / DW
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp sve češće se predstavlja kao „donosilac mira“, no njegovi postupci u vezi sa izraelsko-iranskim sukobom otkrivaju kontradiktoran i nejasan pravac američke politike. Dok Tramp javno naglašava kako želi mir i izbjegavanje američkog uplitanja u ratove, istovremeno izraelske napade na Iran opisuje kao – „odlične“.
KOORDINISAN NAPAD BEZ AMERIČKOG OTPORA
Iako Washington formalno negira direktno učešće u izraelskim napadima na Iran, sve više informacija ukazuje na to da je ofanziva bila koordinisana sa SAD-om. „Nije bilo nikakvih iznenađenja“, rekao je reporter Fox Newsa, Bret Bajer, nakon razgovora sa predsjednikom Trampom, dodajući da je američki lider unaprijed znao za izraelski napad.
Službeno, Bijela kuća nije dala „zeleno svjetlo“, ali nije ni pokušala spriječiti akciju, što je, prema ocjenama američkih analitičara, Izrael protumačio kao – prećutnu saglasnost.
OD „MIRTVORCA“ DO RATNOG SAVEZNIKA
U januaru 2025. godine, prilikom inauguracije, Tramp je najavio da će SAD „donijeti novi duh harmonije“ svijetu. I još u maju ove godine, govoreći u Saudijskoj Arabiji, najavljivao je „novu eru mira“ na Bliskom istoku.
No, realnost je daleko od najavljenog mira. Kinesko Ministarstvo vanjskih poslova oštro je reagovalo na najnovije izraelske napade, optužujući Trampa da „dolijeva ulje na vatru“ u ionako zapaljivom regionu. Predsjednik Si Đinping poručio je da Kina „izražava duboku zabrinutost zbog eskalacije“ i pozvao sve strane na deeskalaciju.
TRAMP: PREGOVORI ILI TOTALNI NAPAD
Tramp je nakon izraelskih udara izjavio kako je „više puta dao šansu Iranu za novi nuklearni sporazum“, ali da će, ako do dogovora ne dođe, „napad biti neizbježan i gori nego što mogu zamisliti“. Na svojoj društvenoj mreži Truth Social poručio je da su „iranski jastrebovi koji su se protivili dogovoru – svi mrtvi“, te dodao: „Biće još gore.“
Podsjetimo, pregovori između SAD-a i Irana o novom nuklearnom sporazumu traju od aprila, nakon što su SAD 2018. napustile prethodni sporazum – upravo tokom Trampovog prvog mandata. Prvi izraelski udari ciljali su iransku nuklearnu infrastrukturu, ali i vojne te civilne objekte.
RASKOL UNUTAR TRAMPOVOG TABORA
Gdje je zapravo Tramp – pita se američka i međunarodna javnost. Da li podržava vojnu intervenciju ili i dalje teži diplomatiji?
Prema mišljenju analitičara Danijela Levija iz instituta „Projekat SAD/Bliski istok“, Tramp vodi cik-cak politiku jer je i njegova biračka baza podijeljena. Jedan dio njegovih pristalica podržava izolacionizam i politiku „Amerika na prvom mjestu“, dok drugi dio, posebno konzervativni američki Jevreji, traže bezuslovnu podršku Izraelu – uključujući i vojnu.
Levi upozorava: „Pitanje je hoće li svijet vidjeti Ameriku koja dopušta da je saveznik uvuče u rat koji ne može kontrolisati. A to nije dobra poruka za globalnu stabilnost.“
