Američki vojni i geopolitički analitičar Harlan Ullman u autorskom tekstu za američki portal The Hill iznosi ozbiljno upozorenje – današnja globalna situacija, prema njegovim riječima, opasno podsjeća na atmosferu uoči izbijanja Prvog svjetskog rata.
Ullman smatra da svijet ulazi u period u kojem više paralelnih kriza može izmaći kontroli, čak i bez dugotrajnog planiranja sukoba. Dovoljan bi mogao biti jedan incident da započne lančanu reakciju velikih sila.
Američki nosači aviona i poruke Teheranu
Posebnu pažnju analitičar usmjerava na prisustvo američkih pomorskih snaga u Arapskom moru. Dvije udarne grupe nosača aviona, uključujući i USS Gerald R. Ford, nalaze se ili su na putu prema tom području, što dodatno podiže tenzije u odnosima sa Iranom.
Ullman ističe da bi večerašnje obraćanje predsjednika Donald Trump o stanju nacije moglo imati širu geopolitičku težinu. Govor bi, prema njegovoj ocjeni, mogao sadržavati oštru poruku Teheranu, pa čak i nagovijestiti konkretne poteze ukoliko Iran ne promijeni politiku prema svom nuklearnom programu i unutrašnjim pitanjima.
Paralela sa Sarajevom 1914.
Analitičar povlači historijsku paralelu sa 28. junom 1914. godine, kada je u Sarajevu izvršen atentat na austrougarskog prijestolonasljednika Franz Ferdinand, što je pokrenulo domino-efekat savezništava i dovelo do globalnog rata.
Za razliku od tadašnjih masovnih mobilizacija vojski, Ullman upozorava da je današnji svijet još osjetljiviji. Umjesto sporog raspoređivanja trupa, savremeni sukobi mogu eskalirati brzo – kroz raketne udare, sajber napade ili regionalne incidente koji prerastu u globalni obračun.
Evropa između Moskve i Washingtona
Ullman se osvrće i na promjene unutar zapadnog savezništva. Prema njegovoj procjeni, administracija Donalda Trumpa sve više fokus prebacuje na Pacifik i suparništvo s Kinom, dok evropska sigurnost više nije apsolutni prioritet Washingtona.
Istovremeno, evropske zemlje s oprezom prate poteze predsjednika Vladimir Putin, strahujući od mogućih novih destabilizacija na istoku kontinenta. Uz klasičnu vojnu moć, Rusija koristi i hibridne metode – dezinformacije, sabotaže i cyber operacije.
Pojedine države već razmišljaju o jačanju vlastitih kapaciteta odvraćanja. Među njima je i Poljska, dok Francuska i Velika Britanija razmatraju šire evropske sigurnosne aranžmane.
Kina, Ukrajina i složena globalna slagalica
Uz rastuću vojnu i ekonomsku snagu Kine, te njenu sve bližu saradnju s Moskvom, globalna bezbjednosna situacija postaje još složenija. Rat u Ukrajini, u kojem indirektno učestvuju i druge sile, dodatno komplikuje odnose između velikih blokova.
Ullman na kraju postavlja ključno pitanje: ako bi došlo do američkog napada na Iran – koji bi bili ciljevi, koliko bi trajao sukob i postoji li jasna strategija izlaska?
Njegova poruka je jasna – svijet se nalazi u fazi u kojoj jedna pogrešna procjena može pokrenuti domino-efekat nalik onom iz 1914. godine. Hoće li prevladati diplomatija ili logika sile, ostaje da se vidi u narednim danima.
