Advent je u nekim bh. sredinama bio samo dio Zimskog grada, a sada bi Zimski grad, valǰda, trebao biti dio Adventa, ili opet obrnuto?!
Dok gradske vlasti insistiraju na „neutralnim“ nazivima poput Zimskog grada ili Zimske čarolije, dio građana u sredinama s većinskom bošnjačkom populacijom izražava otvoreno nezadovoljstvo načinom na koji se zimske manifestacije organizuju i predstavljaju javnosti.
„Sve podsjeća na Advent, samo se zove drugačije i nema jaslica“, rečenica je koja se sve češće može čuti među građanima, posebno na društvenim mrežama i u neformalnim razgovorima.
Upravo ta percepcija postaje srž problema.
Promjena imena bez promjene sadržaja
Iako se formalno izbjegava naziv Advent, sadržaj manifestacija u mnogim gradovima širom BiH ostaje gotovo identičan onima u sredinama gdje se otvoreno organizuje Advent: drvene kućice, božićna estetika, praznična rasvjeta, muzika i gastronomska ponuda preuzeta iz zapadnoevropskih božićnih sajmova.
Građani koji izražavaju nezadovoljstvo ne dovode u pitanje pravo drugih vjerskih zajednica na obilježavanje svojih praznika, ali ističu da je problem u nametanju jedne kulturne matrice kao „opće i neutralne“, i to u sredinama gdje ona historijski nije postojala.
Gdje je lokalni identitet i tradijcija
U tradicionalno bošnjačkim sredinama, Božić nikada nije bio javni društveni događaj, niti je grad u tom periodu ikada bio dekorisan simbolikom vezanom za taj praznik
ADVENT ILI ZIMSKI GRAD – PITANJE JE SAD?
Današnje „zimske manifestacije“ ili “zimski gradovi” tvrde nezadovoljni građani, ne predstavljaju lokalnu tradiciju, već kopiju modela koji se bez prilagodbe prenosi iz drugih kulturnih prostora.
„Ako već pravimo zimski program, zašto on ne odražava lokalnu kulturu, običaje i identitet?
Posebnu kritiku izaziva tvrdnja da je riječ o „neutralnim“ događajima. Građani upozoravaju da neutralnost nije stvar naziva, već sadržaja i simbolike.
Promjena imena bez suštinske promjene programa doživljava se kao formalno opravdanje, a ne iskren pokušaj inkluzivnosti.
U tom kontekstu, izostanak jaslica ne doživljava se kao dokaz neutralnosti, već kao minimalna korekcija koja ne mijenja osnovni karakter manifestacije.
Šira poruka javnog prostora
Za mnoge građane ovo pitanje prevazilazi sezonsku raspravu. Riječ je o odnosu vlasti prema javnom prostoru, identitetu zajednice i pravu većinskog stanovništva da se prepozna u sadržajima koji se finansiraju javnim novcem.
Ovo je još jedan od dokaza, kako se u javnoj sferi neke samo naizgled naivne javne teme mogu prometnuti u vrlo ozbiljna pitanja sa kojim se kasnije valja „hrvati“… Uostalom, svaka škola se uči.
Nezadovoljstvo ne proizlazi iz protivljenja zabavi ili zimskim sadržajima, već iz osjećaja da se tuđa simbolika uvodi tiho, bez javne rasprave i bez uvažavanja lokalnog konteksta.
Ako je nešto po izgledu, atmosferi i konceptu Advent – tada ga promjena imena ne čini suštinski drugačijim.
U sredinama s većinskom bošnjačkom populacijom, taj nesklad sve više izaziva otpor i nepovjerenje. Jer, kako poručuju nezadovoljni građani:
„Ne smeta nam zima, smeta nam vaše licemjerje.“
