Sud napominje da se prestanak službene dužnosti i prestanak zaposlenja, kao pravna posljedica osude, odnosi na prestanak službene dužnosti i rada ili zaposlenja u pravnom subjektu, neovisno o načinu finansiranja istog.
Sud Bosne i Hercegovine uputio je dopis Centralnoj izbornoj komisiji (CIK) u kojem je još jednom razjasnio pravne posljedice presuda Miloradu Dodiku u predmetu koji se vodio protiv njega za nepoštivanje odluka visokog predstavnika. Sud je naveo da Dodik, a shodno pravnim posljedicama osude, ne može biti predsjednik SNSD-a.
Dodiku je izrečena kazna u trajanju od jedne godine i kao mjera sigurnosti zabrana vršenja dužnosti predsjednika Republike Srpske u trajanju od šest godina, od dana pravosnažnosti presude. CIK je odbio oduzeti mandat predsjednika stranke Miloradu Dodiku.
Sud je podsjetio CIK da je izrečena mjera sigurnosti, zabrana vršenja dužnosti predsjednika RS-a, krivičnopravna sankcija, kao što su to i kazne, uvjetna osuda, odgojne mjere. Navode da po zakonu se sve krivičnopravne sankcije moraju navesti u izreci presude.
– Pravne posljedice osude propisane članom 203a stav 5. KZBiH … nastupaju po sili zakona, po pravosnažnosti presude, što znači da, s obzirom na to da je predmetna presuda postala pravosnažna 12. juna 2025. godine, optuženi Milorad Dodik ne može obavljati nijednu od dužnosti ili poslova koji su navedeni u tačkama od a), c) i d) člana 203a stav 5. KZBiH – stoji u dopisu.
Mjera sigurnosti
Sud je podsjetio da je CIK-u dostavio presudu protiv Milorada Dodika radi evidentiranja i izvršenja izrečene mjere sigurnosti i pravnih posljedica osude.
Sud dodaje da pravne posljedice osude, prema članu 5. Krivičnog zakona BiH, nisu krivičnopravna sankcija, zbog čega se iste ne utvrđuju, ne izriču i ne unose u presudu, s obzirom na to da nastupaju po automatizmu, odnosno po sili zakona.
U nastavku se ističe da je Dodiku izrečena mjera sigurnosti zabrane vršenja dužnosti predsjednika RS-a u trajanju od šest godina, od dana pravosnažnosti presude, a da pravne posljedice osude ostaju na snazi sve vrijeme trajanja ove mjere.
– Kada Sud nekog optuženog osudi za krivično djelo iz člana 203a stav 1. KZBiH … Mjera sigurnosti zabrane vršenja dužnosti i pravna posljedica osude prestanak službene dužnosti i zaposlenja ne isključuju jedna drugu, već se mogu preklapati – stoji u dopisu.
Sud napominje da se prestanak službene dužnosti i zaposlenja odnosi na prestanak rada ili funkcije u bilo kojem pravnom subjektu, neovisno o načinu finansiranja istog.
Nadalje, dodaje Sud, prema članu 7. Zakona o političkim organizacijama (Službeni list Republike Srpske broj 15/96, 17/02), političke organizacije imaju svojstvo pravnog lica i isto se stiče upisom u registar.
Ovlašteni za zastupanje
– U članu 15. istog Zakona, propisano je da registar političkih organizacija vodi osnovni sud u sjedištu višeg suda prema sjedištu političke organizacije. U registar se, pored ostalog, upisuju i podaci o imenima lica ovlaštenim za zastupanje – navodi Sud.
U dopisu se dodaje da je članom 18. Statuta SNSD-a propisano da je predsjednik SNSD-a politički i izvršni organ stranke i da predsjednik predstavlja i zastupa SNSD.
– Prema članu 1. stav 3. KZBiH, kao službenim licem smatra se i lice koje obavlja službenu dužnost na osnovu zakona ili propisa. Članom 34. Zakona o političkim organizacijama RS-a propisano je da nadzor nad zakonitošću rada političkih organizacija vrši organ uprave. Cijeneći navedeno, Sud ponovo ističe da poduzmete sve radnje u cilju evidentiranja i izvršenja izrečene mjere sigurnosti i pravnih posljedica osude u odnosu na osuđenog Milorada Dodika – zaključuje Sud BiH.
