Sud Bosne i Hercegovine još uvijek izrađuje pisani otpravak presude koju je izrekao Miloradu Dodiku za nepoštivanje odluka visokog predstavnika prije 16 dana.
Iako to znači da je prošao najkraći zakonski rok za izradu presude, pravnici pojašnjavaju da je to uobičajena praksa Državnog suda i da može proći mjesec i dužekompleksnosti, onda je sasvim normalno da taj roku bude 30 dana, a i duži”, dodaje Feraget.
Advokatica Sabina Mehić pojašnjava da je praksa da se pisani oblici presude izrađuju u roku od 15 do 30 dana najčešća na koju je nailazila.
“Česta praksa Suda BiH je da to bude izvan roka od 15 dana. Sad, da li je to zato što ja najčešće radim u predmetima ratnih zločina, gdje su presude izuzetno obimne, ali u principu ništa izvan prakse”, kaže Mehić.
Prema Feragetovom pojašnjenju, mnogo je važnije u praksi Suda da pisani oblici presude nemaju nikakve propuste, koji bi kasnije mogli proizvesti posljedice. Mišljenje dijeli i Mehić, koja kaže da bi kvalitet morao preovladavati nad bilo kakvim rokovima.
“Sudije imaju puno više posla od samo tih konkretnih predmeta, tako da taj predmet sigurno nije bio jedini ni sutkinji Seni Uzunović. Iako jeste interes javnosti izražen, to ne znači da trebaju da čekaju drugi predmeti, tako da se posao na Sudu odvija i mimo predmeta Dodik”, dodaje Mehić.
Nakon što advokatskom timu Dodika bude dostavljen pisani otpravak presude, onda će im, ali i Tužilaštvu BiH, biti ostavljena mogućnost žalbe na izrečenu presudu. Iz Suda BiH za Detektor navode da zakon propisuje da je rok za podnošenje žalbe 15 dana, ali da i tu postoji mogućnost produženja roka na mjesec dana.
Goran Bubić, advokat Dodika u ovom predmetu, najavio je da će podnijeti žalbu, iako su u RS-u doneseni zakoni prema kojima vlasti ovog entiteta ne priznaju odluke Suda BiH.
“Donesena je prije ovih zakona u Narodnoj skupštini Republike Srpske (NSRS). I takvo nepravo ne bi trebalo ostati u pravnom životu”, odgovorio je Bubić na upit Detektora.
Nakon izricanja presude, u BiH je nastupila politička kriza, nakon što je vladajuća koalicija u NSRS-u usvojila zakone o zabrani djelovanja Državnog suda i tužilaštva, Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH i Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) na području RS-a.
Ustavni sud je ove zakone stavio van snage, a Tužilaštvo BiH je protiv Dodika i drugih čelnika entiteta RS pokrenulo istragu za krivično djelo “napad na ustavni poredak”. Nakon što su odbili da se odazovu pozivu na saslušanje, Tužilaštvo je naredilo i privođenje Dodika, te premijera RS-a Radovana Viškovića i predsjednika NSRS-a Nenada Stevandića.
Osim ovih zakona, NSRS je usvojila Zakon o zaštiti ustavnog uređenja i Nacrt ustava RS-a kojim se, između ostalog, daje veća autonomija odlučivanja entitetu u odnosu na državu i mogućnost referenduma za secesiju od BiH, ali i uvodi vojska Republike Srpske..
