⚡️As a result of the Iranian attack in the Gulf of Oman, the oil tanker Skylight caught fire https://t.co/vm3NqhHMZh pic.twitter.com/JLmpTgJHKq
— NEXTA (@nexta_tv) March 1, 2026
Stotine brodova zaglavljene u Zaljevu: Ima izać’, ali neće Iran da otvori vrata
Tankeri su grupirani u otvorenim vodama uz obale glavnih proizvođača nafte Zaljevu, uključujući Irak i Saudijsku Arabiju, kao i giganta u proizvodnji ukapljenog prirodnog plina Katar, prema procjenama novinske agencije Reuters na osnovu podataka o praćenju brodova s platforme MarineTraffic.
Najmanje 150 tankera, uključujući brodove za sirovu naftu i ukapljeni prirodni plin, bacilo je sidro u otvorenim vodama Perzijskog zaljeva iza Hormuškog tjesnaca, pokazuju podaci o brodarstvu.
Desetine drugih su bile nepokretne s druge strane uskog grla nakon što su američki i izraelski napadi na Iran gurnuli regiju u novi rat.
Tankeri su grupirani u otvorenim vodama uz obale glavnih proizvođača nafte Zaljevu, uključujući Irak i Saudijsku Arabiju, kao i giganta u proizvodnji ukapljenog prirodnog plina Katar, prema procjenama novinske agencije Reuters na osnovu podataka o praćenju brodova s platforme MarineTraffic.
Iran je sinoć, nakon prvog izraelskog i američkog napada najavio da više neće dopustiti promet Hormuškim tjesnacem.
Pogođeni brodovi
Da pokaže koliko je ozbiljan u svojim namjerama Iran je pogodio jedan tanker koji se približio Hormuškom tjesnacu. Osim toga, tokom dana prijavljen je još jedna incidnet u kojem je gađan tanker. Jedan od pogođenih tankera, koji se oglušio o naredbu da ne prilazi Hormuškom tjesnacu, tone.
Zbog svega toga stručnjaci smatraju da bi cijena barela mogla skočiti na 150 dolara, piše Bloomberg. Prije napada cijena je bila oko 67 dolara po barelu. U međuvremenu, Nippon Yusen, veliki japanski brodar, zabranio je svojim tankerima ulazak u Hormuški tjesnac odmah nakon napada, a veliki tankeri poput Eagle Veracruza – koji nose i po dva miliona barela sirove nafte iz iraka i Saudijske Arabije – zaustavljeni su na dolasku i čekaju rasplet u međunarodnim vodama. Financial Times piše da osiguravajuće kuće otkazuju postojeće ugovore ili rapidno podižu premije osiguranja za brodove koji su prometovali Hormuškim tjesnacem.
Ključni članovi naftnog kartela OPEC+ najavili su danas veće od očekivanog povećanje proizvodnih kvota nakon američkih i izraelskih napada na Iran koji su izazvali odmazdu Teherana širom Bliskog istoka. Dogovoreno je “prilagođavanje proizvodnje” od 206.000 barela dnevno.
“Ovo prilagođavanje će biti provedeno u aprilu”, navodi se u saopštenju.
U tekstu se nije eksplicitno spomenulo izbijanje iranskog sukoba, već su kao razlozi za povećanje navedeni “stabilni globalni ekonomski izgledi i trenutni zdravi tržišni fundamenti”. Prije sastanka tokom vikenda, stručnjaci su predviđali skromnije povećanje od 137.000 barela dnevno.
Ali Jorge Leon, analitičar u Rystad Energyju, upozorio je da dogovoreno povećanje potencijalno nije dovoljno veliko da spriječi da iranski sukob izazove nagli porast cijena nafte kada se trgovanje otvori u ponedjeljak.
Hormuški tjesnac ključni je plovni put koji se nalazi između Omana i Irana i povezuje Perzijski zaljev s Omanskim zaljevom i Arapskim morem. Američka Uprava za energetske informacije (EIA) opisuje ga kao “najvažniju svjetsku tranzitnu tačku za naftu”. Na najužem dijelu, plovni put je širok samo 33 kilometra, a brodski put širok samo dvije milje u oba smjera, što ga čini pretrpanim i opasnim.
Velike količine sirove nafte koju zemlje OPEC-a poput Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Kuvajta i Iraka vade s naftnih polja diljem regije Perzijskog zaljeva i troše diljem svijeta prolaze kroz tjesnac. Procjenjuje se da oko 20 miliona barela sirove nafte, kondenzata i goriva dnevno prođe plovnim putem, prema podacima komapnije Vortex, konsultanta za tržište energije i tereta. Katar, jedan od najvećih svjetskih proizvođača ukapljenog prirodnog plina (LNG), također koristi ovaj se tjesnac za izvoz svog plina.
Blokada tjesnaca
EIA procjenjuje da je 82% pošiljki sirove nafte i drugih goriva koje su prolazile kroz tjesnac išlo azijskim potrošačima. Kina, Indija, Japan i Južna Koreja bile su glavna odredišta, a ove četiri zemlje zajedno su činile gotovo 70% svih tokova sirove nafte i kondenzata koji su prolazili kroz tjesnac. Ova tržišta vjerovatno će biti najviše pogođena poremećajima u opskrbi u tjesnacu.
Ono što je Teheran već ukalkulisao jeste činjenica da se i sam Iran oslanja na Hormuški tjesnac za isporuku nafte svojim kupcima, što zatvaranje tjesnaca čini kontraproduktivnim.
“Iranska ekonomija uveliko se oslanja na slobodan prolaz robe i plovila morskim putem, s obzirom na to da je njegov izvoz nafte u potpunosti baziran na moru”, citirao je Reuters analitičare JP Morgana.
Osim toga zatvaranje Hormuškog tjesnaca bilo bi kontraproduktivno za odnos Irana s njegovim jedinim kupcem nafte, Kinom.
Zaljevske arapske zemlje poput Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata posljednjih su godina tražile alternativne rute za zaobilaženje tjesnaca.
Obje zemlje su izgradile infrastrukturu koja im omogućuje transport dijela sirove nafte drugim rutama. Saudijska Arabija, na primjer, upravlja naftovodom Istok-Zapad kapaciteta pet miliona barela dnevno, dok UAE ima naftovod koji povezuje njegova naftna polja na kopnu s izvoznim terminalom Fujairah u Omanskom zaljevu
