Šta je to legitimno predstavljanje naroda? Ono se ne spominje ni u Ustavu BiH

HDZ BiH već godinama u javni prostor gura kontroverzan termin “legitimno predstavljanje naroda” uz podršku zvaničnika Republike Hrvatske na međunarodnoj areni.

Legitimno predstavljanje naroda nigdje se ne spominje u Ustavu Bosne i Hercegovine i Dejtonskog mirovnom sporazumu što znači da taj termin nema nikakvu ustavno-pravnu snagu. Političke nauke također ne poznaju ovaj termin, ali postoje termini legalitet i legitimitet: legalitet označava ono što je je zakonski dozvoljeno, dok legitimnost znači da vlast uživa podršku većinskog dijela naroda, pa tako su sve demokratske države po prirodi legalne i legitimne.

No, u Bosni i Hercegovini HDZ koristi ove riječi s ciljem da se prikaže da je Željko Komšić nelegitiman, jer ne predstavlja hrvatski narod sa obzirom da nije izabran sa većinskim glasovima hrvatskog naroda. Po Ustavu BiH Predsjedništvo BiH predstavlja državu i sastoji se od predstavnika iz reda bošnjačkog, hrvatskog i srpskog naroda. Dakle, prema Ustavu apsolutno je nerelevantno da li članovi Predsjedništva uživaju većinsku podršku naroda iz kojeg dolaze; bitno je da su osvojili najviše glasova iz entiteta iz kojeg dolaze i da se etnički deklarišu kao jedan od tri konstitutivna naroda.

Pitanje da li je ovo moralno ili nemoralno, legitimno ili nelegitimno je moralno-sociološko pitanje i prema važećim zakonima Bosne i Hercegovine Željko Komšić je legalan i legitiman član Predsjedništva jer ispunjava se zakonske uslove za tu poziciju.

No, prema hadezeovskim pojmanju Ustava i države sve etničke kvote u političkom sistemu treba popuniti ona stranka koja uživa najveću podršku tog naroda, pa tako sve pozicije iz reda bošnjačkog naroda treba popunjavati funkcioneri iz SDA, iz reda srpskog naroda funkcioneri iz SNSD-a i istom logikom HDZ ima monopol na sve funkcije iz reda hrvatskog naroda, jer je osvojio najviše glasova kod Hrvata.

Na kraju se radi o sukobu dva koncepta; etničkog i građanskog predstavljanja. HDZ očito preferira etnički koncept Bosne i Hercegovine, što reducira Bosnu i Hercegovinu na zbir tri naroda i ne ostavlja prostor da nacionalne manjine i ostali građani koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici tri konstitutivna naroda budu adekvatno predstavljeni u državnim i političkim institucijama Bosne i Hercegovine.

Sasvim je jasno da Hrvati kao najmalobrojniji narod želi sačuvati svoj politički status unatoč demografskim promjenama. I to je sa te pozicije racionalno ponašanje, jer vlast nije obnovljivi resurs već igra sa nultom sumom. No, etničko predstavljanje i etnička demokratija je u suprotnosti modernim političkim sistemima i evropskim standardima. Protiv je i osnovne logike i pravde, jer politička moć svakog subjekta treba biti propocionalna broju glasova osvojenih na izborima; ako je legitimno na HDZ sa 14% osvojenih glasova u Federaciji ima 40% političke moći veto na svaki zakon onda je i Željko Komšić legitiman član Predsjedništva jer je sve u skladu s Ustavom i zakonom.